PlusPortalov suradnik i autor Ivan Majstorić narednih će se nekoliko mjeseci, kroz ciklus članaka o mladima u ruralnim područjima Brodsko-posavske županije, baviti njihovim društvenim angažmanom te ispričati priče koje dokazuju kako je moguće ostati na selu, ondje se ostvariti te doprinositi lokalnoj zajednici.
PlusPortalu je na Javnom pozivu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti drugu godinu zaredom odobren novinarski projekt autora Ivana Majstorića, ovaj put pod nazivom: „Kako su mladi ostali na selu - Primjeri društvenog angažmana mladih u Brodsko-posavskoj županiji”.
PREMA podatcima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva, u Hrvatskoj je 2011. godine bila 794.901 mlada osoba dobi od 15 do 29 godina, dok ih je 2021. bilo 611.604 ili 23,1 % manje. Istodobno, ukupan broj stanovnika čitave Hrvatske smanjio se za 9,6 %. U Brodsko-posavskoj županiji, pak, mladih te dobi bilo je 31.487 u 2011., dok je njih 22.152 bilo u 2021., što je 29,6 % manje. Ukupan broj stanovnika županije u istom se razdoblju smanjio za 26,3 %.
Marko Mrkonjić / Pixsell
Najveći pad broja mladih u toj dobi među brodsko-posavskim općinama, kao velikom većinom ruralnim područjima, imaju općine Okučani (47,8 %), Brodski Stupnik (40,2 %) i Gornji Bogićevci (37,1 %), dok najmanji imaju općine Gornja Vrba (13,8 %), Bukovlje (17,5 %) i Bebrina (18,4 %). Kao na državnoj i županijskoj razini, sve izdvojene općine bilježe veći pad broja mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina u međupopisnom razdoblju u odnosu na pad ukupnog broja stanovništva.
I. Majstorić
Dakle, pogledom i na osnovne demografske pokazatelje o kretanju stanovništva, bez dublje analize dobne strukture stanovništva, jasno je kako se brodsko-posavske općine suočavaju s ozbiljnim starenjem stanovništva i ukupnom depopulacijom kao posljedicom sve manje rođenih naspram rođenih odnosno sve više iseljenih naspram doseljenih.
Marko Mrkonjić / Pixsell
Evo kako to komentira i sam autor Ivan Majstorić, 30-godišnji Brođanin, magistar geografije i prvostupnik ekonomije.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
- Ovakvo demografsko stanje u Brodsko-posavskoj županiji me obvezuje da nastavim na to upozoravati. Znajući da je mladih sve manje i da je njihov udio sve manji u populaciji, što osobito dolazi do izražaja kod svih vrsta izbora, odlučio sam i drugu godinu zaredom prijaviti novinarski projekt posvećen mladima te im kroz različite teme dati na važnosti. Zato ću ove godine detaljnije pisati o mladima koji su aktivni u zajednici te vide svoju budućnost u brodsko-posavskim općinama.
Uzroci deruralizacije
Masovno napuštanje sela u Hrvatskoj je započelo još sredinom prošlog stoljeća, kako pod utjecajem industrijalizacije u gradovima, tako i neodrživosti tadašnje poljoprivrede. Najbolji pokazatelj toga je udio ruralnog stanovništva koji se od 1961. do 2011. smanjio sa 68,4 % na 51,5 %, koji govori o drastičnim promjenama od agrarnog društva u kojem je dominirala poljoprivreda kao dominatna gospodarska djelatnost do postindustrijskog društva u kojem dominiraju usluge, predvođene turizmom, koji danas postaje i faktor revitalizacije ruralnih područja i puno dalje od jadranske obale.
Zato će mladi danas vjerojatnije odabrati profesionalni put koji se suprostavlja životu na selu, no gradski život praćen pojačanim stresom, smanjenjem tjelesne aktivnosti te slabijom kvalitetom hrane i zraka ruralnim krajevima iznova vraća važnost, barem u turističke svrhe. Masovniji povratak na selo ipak nije realan. To će učiniti tek poneki entuzijasti.
Pokazat ćemo da su mladi angažirani
Prema istraživanju Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske iz 2023. godine, 366 ispitanih mladih smatra da u rješavanju problema mladih u ruralnim područjima ključnu ulogu treba imati lokalna zajednica, što govori da mladi shvaćaju kako oni sami u suradnji s drugim mještanima mogu najbolje riješiti svoje probleme. Dakako, to ne znači da lokalna zajednica može zamijeniti državnu, županijsku i lokalnu upravu u njihovim nadležnostima, ali može zagovarati određene promjene koje mogu usmjeriti političke aktere na djelovanje u tom smjeru. Do problema dolazi ako mladi ne mogu doći do izražaja jer su velika manjima ili zato što su naprosto neaktivni, što je također sve prisutnije.
Budući da su mladi u ruralnim područjima Brodsko-posavske županije ipak angažirani na razne načine, oni zavrjeđuju više pozornosti šire društvene zajednice, osobito u kontekstu promocije kvalitetnog i zdravog života na selu, očuvanja prirode te njegovanja kulturne baštine, što je važno i za eventualni povratak stanovništva u ruralne krajeve, osim samog promicanja turizma. Stoga će kroz ovu seriju članaka javnost i donositelji odluka dobiti bolju sliku o stvarnom djelovanju mladih i njihovoj aktivnoj ulozi u lokalnoj ruralnoj zajednici.
Međunarodni dan mladih
Iako se Međunarodni dan mladih obilježava u prvoj polovici kolovoza (12.8.), što dovoljno govori o njegovoj važnosti, u doba kada bi se lako moglo pomisliti da se svi mladi samo zabavljaju i ljenčare, treba iznova podsjetiti sve one koji više nisu mladi da su i oni to nekad bili te da su tražili svoj put, pritom nailazeći na prepreke.
- Danas se mlad čovjek može izgubiti u svim mogućnostima koje mu se nude, no razina mogućnosti koja se stavlja pred pojedinca svake nove generacije je uvijek nikad veća. Pored toga, na raspolaganju su mjere javnih politika koje su doslovno obrnuto proporcionalne s brojem mladih. Kako se broj mladih smanjuje, raznih potpora je sve više. Dobro da je tako. Neka se država, županije, gradovi i općine bore i međusobno natječu da zadrže mlade. - poručuje Ivan Majstorić.
Tekst financira Agencija za elektroničke medije, u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
