SLAVONSKI BROD – Sinoć je u dvorani Doma HVIDRE u Slavonskom Brodu HDZ organizirao informativno-motivacijsku tribinu s temom predstojećeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koji će se obaviti u razdoblju od 1. do 15. listopada ove godine. Osim župana i dopredsjednika Županijskog odbora HDZ-a Danijela Marušića, koji je uvodno pozdravio goste i nazočne u dvorani, kao izlagači na tribini sudjelovali su zamjenik Predsjednika HDZ-a prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Odbora za Hrvate u BiH Milan Kovač i zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović. 

Prgomet: "Ne možemo zažmiriti na činjenicu da je Hrvata u Bosni Hercegovini 1991. godine bilo 780 tisuća, a sada se otprilike računa na nekih 450 tisuća."

Prof. Prgomet o značaju popisa

–  Cilj ovih tribina u svim područjima Hrvatske u kojima živi veći broj Hrvata porijeklom iz Bosne i Hercegovine – na početku svojeg izlaganja rekao je zamjenik Predsjednika HDZ-a Prgomet –  jest ukazati na značaj ovog popisa stanovništva, ali i značaj odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske prema hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Ne možemo zažmiriti na činjenicu da je Hrvata u Bosni Hercegovini 1991. godine bilo 780 tisuća, a sada se otprilike računa na nekih 450 tisuća.

Stereotip po kojem Hrvatska, skrbeći o Hrvatima u BiH, samo gubi, demantirao je podacima po kojima je Bosna i Hercegovina jedna od dvije jedine zemlje s kojima Hrvatska ostvaruje izvozni suficit i druga u koju najviše izvozi. Razmjer tog izvoza, radi jasnoće, usporedio je s izvozom u Republiku Srbiju u koju izvozimo skoro četiri puta manje. Iznoseći podatke o međusobnoj trgovačkoj razmjeni, suficitu izvoza Hrvatske koji ostvaruje s Bosnom i Hercegovinom Prgomet je zaključio:

–  Samo letimičan pogled na zemljopisnu kartu svima jasno pokazuje: bez stabilne Bosne i Hercegovine, teško je očekivati stabilnu Republiku Hrvatsku. Bez stabilnosti nema ni demokratskog razvoja. A bez stabilnosti i demokratskog razvoja, nema ni razvoja gospodarstva bez kojega nema ni dobroga života pa, bez obzira s koje strane granice živjeli. Za Republiku Hrvatsku status hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini je najvažniji vanjskopolitički interes.

Politika prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini mora biti nadstranačka, nacionalna, hrvatska – i to jasno očekujemo od ove Vlade. Jasan stav što želi od Bosne i Hercegovine, što želi od Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Politika RH RBiH i Hrvatima u njoj

Zato, je politiku prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini ocijenio kao onu koja ne smije biti ni 'hadzeovska', ni 'esdpeovska', odnosno, rekao je:

– Ona mora biti nadstranačka, ona mora biti nacionalna, ona mora biti hrvatska – i to jasno očekujemo od ove Vlade. Jasan stav što želi od Bosne i Hercegovine, što želi od Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kao što je ocijenio ulogu Hrvatske posebno važnom u uvjetima kada je Hrvatska dio Europske Unije i kada interes međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu jenjava, u istom smislu ocijenio je važnost uloge Hrvata u Bosni i Hercegovini – za Bosnu i Hercegovinu:

– Hrvati u Bosni i Hercegovini pripadaju zapadnoeuropskoj, kršćanskoj, civilizaciji, moraju biti lokomotiva koja će vući Bosnu i Hercegovinu u euroatlantske integracije. Hrvatski narod mora biti prepoznatljiv po svojim nastojanjima kada govorimo o tome. Uspije li to, onda će hrvatski narod, neovisno o broju, doista moći graditi vlastitu budućnost na način kako to odgovara interesima hrvatskog naroda.

O popisu ovisi politička budućnost Hrvata

Govoreći o važnosti sudjelovanja svih koji imaju pravo biti popisani, Kovač je rekao:

– Politička vlast u nekoj državi proizlazi iz broja pripadnika naroda u nekoj državi, a intencija svih promjena zakona i Ustava u Bosni i Hercegovini, od Daytona na ovamo, uvijek je išla na štetu hrvatskog naroda. Zato je ovaj popis stanovništva za Hrvate u Bosni i Hercegovini vrlo važan, jer o njemu, iako ne ovisi, bar ne izravno, konstitutivnost, ovisi buduća raspodjela vlasti i politički utjecaj na sva važna pitanja.

O pravilima popisa stanovništva BiH govorio je Nikola Lovrinović te je, među ostalim rekao:

– Nema nam druge nego putem ovakvih tribina pokušati približiti ljudima odredbe ovog zakona kako bismo ih animirali, dali im do znanja koliko je ovaj popis važan. Drugi konstitutivni narodi u Bosni ne miruju, ulažu velika sredstva u educiranje svojih sunarodnjaka po ovom pitanju, tako i mi pokušavamo na sve načine doprijeti do naših ljudi. Bojimo se da će rezultati biti predmet manipuliranja različitih vrsta, pogotovo ako postotak Hrvata padne na još niže grane. To će biti pogubno i za sve druge pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ovo treba ozbiljno shvatiti, ovo je ključan trenutak za našu opstojnost.

Lepan: "Nije li ovo prilika da mi svjetskoj, ali i domaćoj javnosti, pokažemo pravu istinu o nama kojih je iz Republike Srpske prognano dvjesto tisuća i istinu da je Republika Srpska nastala na genocidu!?"

Trebaju li Posavljaci opet biti pijuni političkih igara?

Od svega par pitanja koje su nazočni građani izlagačima postavili, najzanimljivijim nam se čini pitanje, zapravo 'glasno razmišljanje' Andrije Lepana koji je izrazio bojazan kako se „opet vode političke igre na štetu Posavljaka" te je iznio dvojbu:

– Nije li ovo prilika da mi svjetskoj, ali i domaćoj javnosti, pokažemo pravu istinu o nama kojih je iz Republike Srpske prognano dvjesto tisuća i istinu da je Republika Srpska nastala na genocidu!?

A, vjerojatno i znajući nešto o bojazni Posavljaka u svezi mogućnosti gubitka određenih prava koja neodređeni broj njih u Hrvatskoj uživa, izlagači su naglašavali kako sudjelovanjem u popisu ni jedno od prava, onaj tko ih u Republici Hrvatskoj eventualno ima –  neće izgubiti. 

U audio prilogu: cijelo pitanje i razmišljanje Andrije Lepana i odgovor Nikole Lovrinovića.