"USPOREDBA 17 velikih hrvatskih gradova, s više od 35.000 stanovnika, pokazala je da su Sisak i Slavonski Brod negativni rekorderi po smanjenju broja stanovnika. U razdoblju od 2011. pa do kraja 2018. godine. Broj stanovnika Siska smanjio se za 10.3%, a Slavonskog Broda za 9.3%. U osam godina Slavonski Brod je izgubio 5.527 stanovnika što je jednako gubitku stanovnika dvaju mjesnih odbora poput Jelasa i Brodskog Varoša iz 2011. godine. Glavni uzrok drastičnog pada broja stanovnika Slavonskog Broda je masovno iseljavanje.

Za poticanje razvoja gospodarstva tražile smo 15 milijuna kn i to za subvencije poduzetnicima i obrtnicima te za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja.

Demografske mjere koje Grad godinama provodi nisu postigle nikakve pozitivne rezultate. Broj živorođene djece u Slavonskom Brodu u 2018. godini manji je za 47-ero djece nego u 2017.godini, što čini gubitak od 9,5%. U odnosu na 2011. godinu broj živorođene djece u Slavonskom Brodu, u 2018. godini smanjio se za čak 25.5%. Gradska uprava ne iznosi ove podatke.

Logično je pitanje zašto su Sisak i Slavonski Brod rekorderi po smanjenju broja stanovnika? Razlog tome je loša gospodarska situacija u gradu i manjak radnih mjesta. Sisak i Slavonski Brod su gradovi propale industrije u kojima se broj stanovnika usklađuje s brojem pristojno plaćenih radnih mjesta. Mlade i stručne ljude u Slavonskom Brodu mogu zadržati samo kvalitetna, humana i dobro plaćena nova radna mjesta.

S namjerom da pokrenemo pozitivne promjene u Slavonskom Brodu, na prijedlog gradskog proračuna za 2020. godinu, podnijele smo sedam amandmana vrijednih ukupno 44 milijuna kuna.

Za poticanje razvoja gospodarstva tražile smo 15 milijuna kn i to za subvencije poduzetnicima i obrtnicima te za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja.

Godine 2021. započinje novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje s novim natječajima za novac iz EU fondova. Kako bi Grad Slavonski Brod spremno dočekao raspisivanje novih natječaja, tražile smo četiri milijuna kn za izradu gradskih strategija razvoja koje su preduvjet za uspješno korištenje EU fondova. Među njima se po važnosti ističe Strategija pametne specijalizacije brodskog gospodarstva koja bi definirala smjer gospodarskog razvoja grada.

Za projektiranje projekata ključnih za razvoj grada tražile smo deset milijuna kn. Ti projekti su Sveučilišni kampus, Tehnološki park, centri kompetencije te Inkubator za kulturne i kreativne industrije. Navedeni projekti izravno su u funkciji gospodarskog razvoja grada i otvaranja novih radnih mjesta.

Za digitalizaciju rada Gradske uprave tražile smo dva milijuna kn.

Za kupnju programa koji bi građanima omogućio potpuni uvid u trošenje novca iz gradskog proračuna tražile smo 150 tisuća kuna, s ciljem da građanima omogućimo javno raskrinkavanje rasipništva i klijentelizma u gradskoj javnoj nabavi.

Mjesni odbori iz gradskog proračuna ne dobivaju novac za ulaganja u komunalnu infrastrukturu te za druge društvene potrebe. Zbog toga smo tražile šest milijuna kn za mjesne odbore. Taj novac bi se dijelio mjesnim odborima na osnovu kriterija broja stanovnika i razvijenosti komunalne infrastrukture, a Vijeća mjesnih odbora bi samostalno odlučivala na što će ga potrošiti.

Za sufinanciranje izgradnje nove OŠ "Milan Amruš" tražile smo 6.3 milijuna kn jer u državnom proračunu nisu osigurana dostatna sredstva, a gradnja svih takvih škola u Hrvatskoj sufinancirala se iz gradskih proračuna.

Za rješavanje problema OŠ "I.G.Kovačić", s nedostatkom prostora i dotrajalim krovom tražile smo 150.000 kn za projektiranje dogradnje drugog kata.

Zbog teške socijalne situacije u gradu, za osnivanje i rad socijalne samoposluge, pod vodstvom Crvenog križa, tražile smo 500.000 kn, s ciljem da pomognemo ljudima koji nemaju dovoljno za život.

Gradski vijećnici iz redova gradonačelnikove političke stranke i SDP-a odbacili su sve naše prijedloge. Predsjednik Gradskog vijeća odbio je pročitati obrazloženja naših prijedloga na sjednici.

Da su prihvatili naše prijedloge Slavonski Brod postao bi grad velikih pozitivnih promjena i krenuo bi u sasvim jednom novom, razvojnom smjeru."

U slavonskobrodskoj Gradskoj upravi zatražili smo komentar priopćenja vijećnice Slavice Lemaić. Kao i prethodno priopćenje, u nastavku, komentar donosimo u cijelosti. 

"Gradska vijećnica Lemaić točno je locirala jedan od presudnih uzroka smanjenju broja stanovnika u Hrvatskoj, pa time i u Slavonskom Brodu: „lošu gospodarsku situaciju i manjak radnih mjesta". Dakle, deindustrijalizacija zemlje temeljni je uzrok svih hrvatskih nedaća, pa i iseljavanjnu hrvatskih građana. I, utoliko se slažemo s vijećnicom.

Kada bismo prihvatili politiku preusmjeravanja vlastitih skromnih proračunskih sredstava iz samoupravne u državnu oblast, neznatno bismo pomogli na unapređenju uvjeta rada - za što nismo nadležni, a znatno odmogli u osiguranju uvjeta življenja - zbog čega postojimo i za što smo odgovorni.

Ono međutim u čemu se ne slažemo jeste: tko je odgovoran za takvo stanje te tko ga može i treba mijenjati. Gospođa Lemaić, u čemu nije usamljena, drži kako, pored države, i lokalna samouprava treba dio svojih malih fiskalnih resursa usmjeriti u sanaciju šteta koju su napravile sve hrvatske Vlade od 1990. do danas.

Za razliku od svih onih koji drže kako lokalna samouprava treba dio svoga proračuna usmjeriti u izravne poticaje gospodarstvenicima, mi držimo kako bi to bilo nerazumno preusmjeravanje namjenskih sredstava za provođenje programa i projekata za koje je zadužena lokalna samouprava, a to su: predškolski odgoj, kultura i sport, komunalna infrastruktura te servisiranje komunalnih potreba građana.

Unatoč tome, Gradska uprava je činila, čini i činit će sve što je u njezinoj moći kako bi u Slavonskom Brodu osigurala najbolje moguće preduvjete - koje Grad iz svoje nadležnosti može ponuditi - kako bi poduzetnici-investitori, naročito iz proizvodne djelatnosti, imali najbolje uvjete za svoj razvoj.

Budući da su - u odnosu na Državu koja osigurava makroekonomske uvjete za razvoj gospodarstva - moći lokalne samouprave neznatne, neznatna je i naša moć u osiguranju prijateljskog gospodarskog ambijenta domaćim i stranim investitorima.

Kada bismo prihvatili politiku preusmjeravanja vlastitih skromnih proračunskih sredstava iz samoupravne u državnu oblast, neznatno bismo pomogli na unapređenju uvjeta rada - za što nismo nadležni, a znatno odmogli u osiguranju uvjeta življenja - zbog čega postojimo i za što smo odgovorni.

No, demokracija je upravo zbog toga najbolji društveno-politički sustav jer svatko ima pravo iznositi svoja mišljenja i političko-programska rješenja za boljitak zajednice, a na građanima je da sve nas, naše programe i naša postupanja ocjenjuju na izborima."