SLAVONSKI BROD - Osnivanje gradskog javnog prijevozničkog poduzeća bila je 6. veljače ove godine tema konferencije za medije nezavisnih vijećnica u gradskom vijeću grada Slavonskog Broda, Karmen Dizdar Grgurević i Slavice Lemaić. Tom su prigodom kazale: "Na sjednici Gradskog vijeća, još u prosincu 2017. godine, predložile smo osnivanje javnog gradskog poduzeća za prijevoz putnika kao preduvjet povlačenja europskih sredstava za kupnju novih električnih autobusa. To nije važno samo zbog uštede, nego i zagađenja zraka po čemu je grad Slavonski Brod poznat kao najzagađeniji u Republici Hrvatskoj. Većina u Gradskom vijeću tada je odbacila naš prijedlog. Svi hrvatski gradovi koji su osnovali takva poduzeća, besplatno su dobili nove autobuse."

Unatoč svemu, zalaganje gradskih vijećnica da Grad formira novo komunalno poduzeće i donira sredstva iz proračuna  privatnim poduzetnicima, potpuno su legitimna, a koliko su prihvatljiva ostaje vidjeti na idućim izborima.

Vijećnice su se osvrnule i na sjednicu Gradskog vijeća na kojoj je donesena odluka o  davanju koncesije javnog gradskog prijevoza požeškom APP-u na pet godina, s mogućnošću produženja na dodatne dvije godine. 

"Prema koncesijskom ugovoru, koncesionar time ostvaruje dobit od tri milijuna i 334 tisuće kuna, a u slučaju produženja ugovora, taj iznos rast će i na pet milijuna kuna. Jamstvo dobiti koncesionara je naknada koju će Grad morati platiti. Planirana dobit koncesionara je, u stvari, čisti gubitak za Slavonski Brod jer će se Brođani, prema ovom koncesijskom ugovoru, voziti autobusima prosječne starosti 12 godina."

Vijećnice tvrde kako gradski Proračun time značajno i bespotrebno gubi sredstva koja bi mogla biti pametnije uložena.

Nezavisna vijećnica Slavica Lemaić na navedenoj konferenciji je istaknula kako je odluka većine o davanju koncesije zakonita, međutim, nemoralna je i štetna za građane jer se time prazni proračun i pravi šteta.

"Javno postavljam pitanje gradonačelniku i vijećnicima koji su podržali davanje koncesije požeškom APP-u: Zašto su unosan posao dali u koncesiju umjesto osnivanja javnog gradskog poduzeća i kupnje novih autobusa novcima EU-fondova?. Vinkovci i Sisak koji imaju manji proračun takvo poduzeće mogu financirati, a Slavonski Brod ne može", kazala je  Lemaić.

Isti dan, kada je održana navedena konferencija za medije, poslali smo upit Gradu Slavonskom Brodu kako bi nam pojasnili svoj prijedlog odluke o davanju koncesije umjesto odluke o osnivanju gradskog javnog prijevozničkog društva. 

'Cijena javnog prijevoza u Slavonskom Brodu među najnižima u Hrvatskoj' 

Nakon čekanja skoro dva tjedna, iz Grada je stigao odgovor koji objavljujemo u cijelosti: "Grad Slavonski Brod je izradio Studiju opravdanosti davanja koncesije i procjenu vrijednosti koncesije za obavljanje javnog gradskog prijevoza putnika na području grada Slavonskog Broda. Jedno od mjerila što je za građane jeftinije, svakako je cijena autobusne karte za građane koji koriste javni gradski prijevoz. Cijena je već godinama nepromijenjena, a koncesionar je ne može promijeniti bez suglasnosti Grada, što je jedan od uvjeta utvrđenih u Koncesijskom ugovoru. Cijena gradskog prijevoza je 8,00 kn, bez obzira na liniju odnosno zonu, dok je u ostalim gradovima sljedeća cijena: 

Tablicu je izradio Grad Slavonski Brod

Donošenje odluke o osnivanju komunalnog trgovačkog društva za potrebe javnog gradskog prijevoza za posljedicu bi imalo velike financijske izdatke koji, ni dugoročno, nisu isplativi za Grad Slavonski Brod.Dakle, cijena javnog prijevoza u Slavonskom Brodu je među najnižima u Hrvatskoj.

Ako se dodjela koncesije usporedi s Gradom Pulom, koja ima osnovano komunalno trgovačko društvo te kada se u obzir uzme subvencija koja se plaća za građane koji koriste javni gradski prijevoz te financijska sredstva koja se isplaćuju na ime subvencije trgovačkog društva i naknade gubitaka, dođe se do iznosa koji znatno premašuje sredstva koja može osigurati Grad Slavonski Brod. Također je bitno napomenuti kako je broj građana koji koriste javni gradski prijevoz na području grada puno manji od broja korisnika javnog gradskog prijevoza u primjerice Puli, koja ima oko 3.500.000 korisnika godišnje, dok ih je na području grada Slavonskog Broda oko pola milijuna.

Za prijevoz putnika Pula ima trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. U 2018.godini društvo je ostvarilo 26,7 milijuna kuna prihoda. Prihodi od subvencija iznosili su 9,9 milijuna kuna te u ukupnom prihodu sudjeluju s 37,05 posto.  

Iz priložene tablice su vidljivi dobit odnosno gubitak gradskih trgovačkih poduzeća za 2017. i 2018. godinu."

Većina javnih prijevozničkih poduzeća u RH posluju s gubitkom 

Ideja nezavisnih vijećnica je legitimna i naoko logična te se 'na prvu' čini kako za njezinu realizaciju nema puno prepreka. A je li to tako, pokušali smo saznati uvidom u brojčane pokazatelje poslovanja najvećih prijevozničkih društva u Hrvatskoj (osim zagrebačkog ZET-a) koji imaju ugovore za javni gradski prijevoz, a analitički se naslanjajući dijelom i na metodologiju gradske uprave. 

Pregledali smo podatke o financijskom poslovanju sedam gradskih javnih prijevozničkih poduzeća te tri privatna, koja nude organizirani prijevoz u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Dubrovniku, Sisku, Varaždinu, Karlovcu i Šibeniku. 

Iz podataka prikazanih u naslovnoj tablici vidljivo je kako su u 2018. godini negativno poslovali Promet d.o.o. iz Splita (-15,26 mil. kn), KD Autotrolej d.o.o. iz Rijeke (-9,66 mil. kn), GPP d.o.o. iz Osijeka (-2,25 mil. kn) te Autotransport iz Karlovca (-1,18 mil. kn). Preneseni gubitak iz prethodnog razdoblja imale su tvrtke iz Splita (-118,57 mil.), Rijeke (-21,86 mil.), Osijeka (-24,90 mil.), Zadra (-1,35 mil.) te Siska (-17,45 mil.). 

Privatne tvrtke koji posluju u Karlovcu, Šibeniku i Varaždinu nemaju prenesenih gubitaka. 

Javna poduzeća veliki dio svojih prihoda ostvaruju od gradskih subvencija 

Tvrtke kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave ostvaruju od 15 do 37 posto prihoda iz gradskih proračuna po osnovi subvencija javnim prijevoznicima kako bi određene kategorije građana imale povoljniji prijevoz. Radi se u prvom redu o umirovljenicima, učenicima, zaposlenim osobama sa manjim primanjima itd. U subvencijama prednjače grad Rijeka (45,88 mil.), Split (32,42 mil.), Osijek (21,36 mil.) i Dubrovnik (21,20 mil.), što su puno veći iznosi nego što za subvencije daje Slavonski Brod (3,8 mil.). 

Za razliku od javnih poduzeća, privatni prijevoznici u Varaždinu, Karlovcu i Šibeniku imaju puno manje prihode od subvencija (od 0,7 do 8,92 posto) te većinu svojih prihoda ostvaruju na zahtjevnom domaćem i međunarodnom tržištu prijevoza putnika. 

Samo poslovanje prijevoznika ovisi i o broju linija, jer nije isto ako tvrtka ima prijevoz putnika većinom samo u gradskom prijevozu (5-8 linija) ili ako vozi putnike i na prigradskim, županijskim, međužupanijskim i međunarodnim linijama. 

Nije uloga Grada vođenje trgovačkih društava 

Lokalne samouprave: općinske, gradske i županijske, nemaju zadaću baviti se biznisom, a po prelasku iz socijalističkog u kapitalističko društvo i država bi se time trebala baviti u najmanje mogućoj mjeri jer je znanstveno dokazano kako je upravo država, barem na ovim prostorima, najgori gospodar. 

Stanovnici Brodsko-posavske županije još se sjećaju neslavnoga kraja brodskog javnog prijevozničkog društva Slavonijatrans koje je 2012. godine, nakon mukotrpnog stečaja i likvidacije, izbrisano iz sudskog registra. A ta je tvrtka bila sinonim prijevoza putnika preko 50 godina na ovome brodsko-posavskom prostoru. 

Uglavnom, privatni sektor je jeftiniji od državnog. Osim toga, Grad u postojećim trgovačkim društvima i ustanovama ima previše neekonomskih komponenti koje, u konačnici, opterećuju gradski proračun, odnosno porezne obveznike. 

I najzad, uzgred budi rečeno, Grad Slavonski Brod ni prije tri godine nije mogao, niti se danas može kandidirati za kupnju prijevoznih sredstava financiranih iz domaćih i fondova EU, o kojima zbore vijećnice Dizdar Grgurević i Lemaić. Ta sredstva su namijenjena za točno određene hrvatske  komunalne tvrtke - koje je treba(lo) sanirati zbog njihova dugogodišnjeg lošeg poslovanja.

Naime, 2017. godine poziv za nabavu autobusa iz EU fondova bio je namijenjen operaterima koji, citiramo, "obavljaju uslugu javnog gradskog i prigradskog prijevoza čiji su osnivači jedinice lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave te koji imaju prosječno 1 milijun prevezenih putnika u zadnjem trogodišnjem razdoblju koje prethodi tekućoj godini, prosječno 1,5 milijuna prijeđenih kilometara u zadnjem trogodišnjem razdoblju koje prethodi tekućoj godini te koji imaju u trenutnom voznom parku manje od 40% vozila koji zadovoljavaju Euro normu 5 i 6". 

Unatoč svemu, zalaganje gradskih vijećnica da Grad formira novo komunalno poduzeće i donira sredstva iz proračuna  javnim poduzetnicima, potpuno su legitimna, a koliko su prihvatljiva ostaje vidjeti na idućim izborima.

Ono pak što je nekorektno jeste vrijeđanje vijećnika i neistine koje Slavica Lemaić iznosi kada tvrdi kako je odluka većine da ne formiraju prijevozničko komunalno poduzeće: "nemoralna i štetna za građane, jer se time prazni proračun i pravi šteta". Naime, odluka većine vijećnika je legitimna, a ne nemoralna dok se, zahvaljujući upravo toj odluci, proračunska sredstva Grada štede, a ne rasipaju - kao što bi bilo da se kojim slučajem usvoje prijedlozi vijećnica Lemaić i Dizdar Grgurević.