Ministar poljoprivrede najavio potpore od 202 milijuna eura za proizvodnju i preradu kako bi osigurao samodostatnost hrane u Hrvatskoj.
SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA - Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, a osobito u Slavoniji, suočava se s ozbiljnim izazovima i padom stočnog fonda, dok ministar poljoprivrede Josip Dabro najavljuje novi smjer poticaja za proizvodnju i preradu. S pbzirom na drastičan pad u broju stoke i peradi u Slavoniji, najavljena financijska podrška od 202 milijuna eura dolazi u ključnom trenutku za sektor koji se nalazi na prekretnici.
Nedavni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuje alarmantno smanjenje stočnog fonda: broj peradi smanjen je za dva milijuna, svinja za 169 tisuća, dok je ovaca manje za 106 tisuća. Uz pad od 12,5 posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine, ovo smanjenje dodatno ugrožava tradicionalno poljoprivredno bogatstvo Slavonije, koja je generacijama bila perjanica domaće proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda.
Ministar Dabro stoga najavljuje četiri natječaja, koji će do kraja godine osigurati sredstva za mlade poljoprivrednike, sustave navodnjavanja, obnovu poljoprivrednog potencijala i preradu. Prerađivački sektor moći će računati na 70 milijuna eura, s 40 milijuna namijenjenih mesnoj i mliječnoj industriji te 30 milijuna sektoru voća i povrća. Obzirom na to da je Slavonija zbog klimatskih promjena i tržišnih poremećaja u dodatno težem položaju, očekuje se da će ovakvi poticaji potaknuti rast domaće prerade i smanjiti ovisnost o uvoznim proizvodima, čime bi se dugoročno povećala samodostatnost hrane.
- Ne budemo li ulagali i povećavali preradu, vrtjet ćemo se ukrug i nećemo imati željene rezultate. - ističe ministar Dabro, naglašavajući da Hrvatska više ne smije izvoziti sirovine po niskim cijenama, a zatim uvoziti gotove proizvode po visokim. Ovaj model, prema Dabrinim riječima, drži domaću proizvodnju u stagnaciji te onemogućava potrebne gospodarske rezultate.
Podrška mladim poljoprivrednicima predstavlja dodatni korak prema oporavku sektora: kroz novi natječaj za mlade predviđeno je 50 milijuna eura, uz pojedinačne potpore od 75 tisuća eura po korisniku. Ovaj iznos je značajno povećan u odnosu na prošli natječaj iz 2021., kada je bilo raspoloživo samo 20 milijuna eura. Ministar ističe kako su mladi ključ za obnovu poljoprivredne baze koja će moći odgovoriti na izazove suvremenog tržišta i prilagoditi se tehnološkim inovacijama.
Problem navodnjavanja, koji u Hrvatskoj pokriva svega 2,4 posto korištenog zemljišta, također je prepoznat kao prioritet, a najavljeno je dodatnih 72 milijuna eura za unaprjeđenje javnih sustava navodnjavanja. Pitanje navodnjavanja godinama je mučilo domaću poljoprivredu, iako je projekt nacionalnog navodnjavanja službeno pokrenut još 2005. godine. Zbog klimatskih promjena i sve češćih suša, ulaganje u sustave navodnjavanja sada je nužno za održavanje poljoprivrednih kultura poput kukuruza i pšenice, čija je proizvodnja već podložna velikim oscilacijama.
Unatoč ovim mjerama, poljoprivredna zajednica izrazila je zabrinutost zbog niskih otkupnih cijena i povećanih troškova, što pogađa prvenstveno male proizvođače. Vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava smanjena je za čak 20 posto, što znači da mali proizvođači, koji su okosnica ruralne Slavonije, trpe najveće gubitke. Ova situacija, upozoravaju stručnjaci, traži dodatne mjere potpore i intervencije kako bi se stabilizirale cijene i spriječio daljnji pad proizvodnje.
Kroz ulaganja iz Programa ruralnog razvoja, Hrvatska će do 2027. godine raspolagati s 1,8 milijardi eura, a ministarstvo poljoprivrede planira sve više sredstava usmjeravati prema projektima prerade, investicijama u tehnologiju i poduzetničkim inicijativama u poljoprivredi. Dok poljoprivrednici čekaju konkretne rezultate najavljenih mjera, jasno je da Hrvatska mora postati samodostatnija u proizvodnji hrane kako bi smanjila osjetljivost na globalne poremećaje i osigurala stabilan rast poljoprivredne industrije.
Prema riječima ministra Dabre, najavljene potpore mogle bi stvoriti uvjete za prijeko potrebnu revitalizaciju sektora, ali analitičari upozoravaju da će uspjeh ovisiti o brzini provedbe mjera i učinkovitosti raspodjele sredstava. U uvjetima klimatskih promjena i globalne ekonomske nestabilnosti, Hrvatska mora što prije iskoristiti raspoloživa sredstva kako bi osigurala stabilnost poljoprivredne proizvodnje i zaštitila budućnost svojih poljoprivrednika.
Ovaj najavljeni zaokret dolazi u ključnom trenutku za slavonska sela koja se bore za opstanak i prijeti im daljnje pražnjenje. Ako se mjere uspješno provedu, Slavonija bi ponovno mogla postati pokretačka snaga domaće proizvodnje hrane, a dugogodišnja tradicija uzgoja stoke i obrade zemlje dobila bi priliku za novi početak.
