Put do savršenstva pri izvođenju operacija u kirurškoj sali dug je i mukotrpan. U Slavonskom Brodu iskusne su kolege, stoga, organizirale tečaj za mlade specijalizante i specijaliste kirurgije kako bi ih upoznali s novostima svijeta medicine i riješili potencijalnih nedoumica.
SLAVONSKI BROD - Kirurgija je grana medicine koja laike istovremeno najviše plaši, ali i fascinira. Teško je zamisliti idealnu osobu za taj posao - nekoga tko će moći funkcionirati pod tolikim pritiskom i stresom u kojemu su smirenost i kontrola, ali i znanje od ključne važnosti, a pogreške se skupo plaćaju - ponekad i životom pacijenta. Zato uspješni i dobri kirurzi vrlo često osvajaju divljenje javnosti.
Ž.G./PLUS
No, put do savršenstva u tom pozivu vrijednom divljenja dugačak je, mukotrpan i težak. Za samostalnost u operacijskoj sali potrebne su duge godine treninga, ali i dobar mentor odnosno netko tko će 'učenike' usmjeravati i nadgledati, ukazivati im na pogreške.
Sedamnaestero budućih kirurga priliku za učenje dobili su u slavonskobrodskoj Općoj bolnici gdje je u tijeku 'Tečaj minimalno invazivne kirurgije - hernije trbušnog zida'. Tečaj je interaktivan pa će, osim predavanja, dio vremena specijalizanti provesti i u sali brodske Službe za kirurške bolesti.
Josip Samardžić
Ž.G./PLUS
- Ovaj stručni skup okupio je ono najbolje što trenutno imamo iz abdominalne kirurgije u Republici Hrvatskoj. Danas su s nama dva predsjednika društva - za digestivnu kirurgiju i za laparoskopsku kirurgiju - koji su odlučili da baš u Slavonskom Brodu napravimo ovu edukaciju koja se odnosi na tretman hernija odnosno trbušnog zida. Drago nam je zbog toga jer je riječ o nastavku ulaganja u ljudske resurse, u znanje i znanost. To možemo jer u slavonskobrodskoj Općoj bolnici imamo krasne kadrove. To pokazuje tradicija. Već smo naviknuli na tečajeve vezane za masovne nesreće, mehaničku ventilaciju, internističke tečajeve iz endokrinologije, a na Kirurgiji se ta tradicija također nastavlja. Prije desetak godina imali smo veliki endoskopski kongres u Slavonskom Brodu, potom tečajeve 'Enhanced recovery after surgery', dakle, o ubrzanom oporavku nakon kirurgije, zatim i tečaj iz ratne medicine, jednodnevne kirurgije,… Stoga, čestitam doktoru Lukendi jer je nastavio ono što su nam ostavili naši učitelji - od pokojnog doktora Miškića preko doktora Jerkovića i Pehara. To je tradicija prenošenja i dijeljenja znanja. Slavonski Brod, usto, pokazuje da ima opremu na kojoj se mogu izvoditi i učiti ovakve operacije, ali i da je na nivou da okuplja dovoljno znanja za prezentaciju iskustava. - kazao je ravnatelj Opće bolnice, Josip Samardžić.
Iskustvo koje su slavonskobrodski kirurzi stjecali u Domovinskom ratu učinilo ih je spremnijima i više utreniranima za određene vrste ozljeda. To znanje stečeno u teškim vremenima rado prenose na mlađe generacije.
- Osim ratne kirurgije, odmah '93. počeli smo provoditi laparoskopske zahvate i postali edukacijski centar za laparoskopiju za područje Hrvatske, ali i BiH. Nastavili smo tako i dalje. Malo je kuća u Hrvatskoj u kojoj se rade svi endoskopski zahvati koje mi radimo. Pomoći ćemo mladim kolegama i svima koji su došli na tečaj da usvoje nova znanja i prošire postojeća. - kazao je Anto Lukenda, dr. med. spec. opće kirurgije i subspecijalist torakalne kirurgije.
Anto Lukenda
Ž.G./PLUS
Mladi kirurzi spremno upijaju svaki savjet i uputu te svoje mentore gledaju kao velike uzore.
Marko Krnić
Ž.G./PLUS
- Fakultetsko znanje se uvelike razlikuje od ovog stečenog u praksi. Bazična znanja usvojimo, ali tek kad uđemo u praktični operativni dio, to se preklopi i rezultira onime čemu težimo. To kada ćete postati potpuno samostalni u kirurškoj sali dosta ovisi o kući u kojoj radite. U Slavonskom Brodu puno radimo pa samostalnost dolazi u povoljno vrijeme. Teoretski, bilo bi najbolje da smo završetkom specijalizacije kompletno spremni za posao. No, posao je takav da, neovisno o tomu koliko ga dugo radite, uvijek postoji neka sljedeća stepenica, idući izazov koji ne možete predvidjeti. Tako da učimo doživotno. - kazao je Marko Krnić, specijalizant opće kirurgije (IV. godina specijalizacije).
Zbog svoje objektivnosti gosti-stručnjaci iz Rijeke i Zagreba mjerodavni su sugovornici za pozicioniranje Slavonskog Broda na medicinskoj karti Hrvatske.
Marko Zelić
Ž.G./PLUS
- Obveza svih nas koji vodimo sustav jest da iza nas ostanu kompetentni ljudi koji će biti sposobni riješiti sve probleme naših bolesnika. Zato je ovakav tečaj koji organizira doktor Samardžić u Slavonskom Brodu jedan iznimno važan događaj. Često razmišljamo kako je za znanje potrebno otići što dalje, no znanja ima dovoljno i u našoj zemlji. Dakako, interakcija s kolegama u inozemstvu nužna je i neophodna, no ne trebamo podcjenjivati sebe. Slavonskobrodska Opća bolnica mjesto je na kojemu su po prvi put izvođene brojne velike operacije i to u trenutku kad velike kuće o njima nisu niti razmišljale. Dakle, nije bitno je li netko veliki ili mali, bitno je koliko unaprijed promišlja o budućnosti. Zato su ovakve edukacije specijalizanata i mladih specijalista bitne kako bismo im pokazali da u Hrvatskoj mogu ostvariti svoje potencijale te da mogu biti ne samo al pȃri nego i značajno bolji u određenim segmentima u odnosu na kolege iz inozemstva. Dakako, problemi našeg zdravstva i društva su nešto s čime se svakodnevno susrećemo. No, želja da se unaprijedi zdravstvo i pomogne pacijentima još je na visokom nivou. - kazao je profesor Marko Zelić ,predsjednik Društva za digestivnu kirurgiju i šef Zavoda za digestivnu kirurgiju KBC Rijeka.
Endoskopski i laparoskopski zahvati pacijentu omogućuju brži oporavak te su, uglavnom, manje bolni i ostavljaju neznatne ožiljke na tijelu. Medicina im teži zbog svega navedenog, ali i radi ekonomičnosti - brže ozdravljenje manje financijski opterećuje čitav sustav te omogućuje pacijentima da se u kratkom roku vrate redovnim aktivnostima, poslu i slično.
Igor Stipančić
Ž.G./PLUS
- Prva laparoskopska operacija u svijetu napravljena je 1987., a u Hrvatskoj je to već bilo '91. godine. No, kada su u pitanju veće operacije tog tipa, npr. debelog crijeva, još uvijek nismo na onoj razini na kojoj bismo htjeli biti ili koju ima Europska unija. Recimo, kod slučajeva resekcije debelog crijeva zbog karcinoma, otprilike 20 posto pacijenata na razini Hrvatske se operira na taj način. U Nizozemskoj je to 90 posto, Engleska je na 80. Tu kaskamo. Razlike su takve jer te operacije zahtijevaju dugu krivulju učenja i tehnički su teže za izvesti. Imamo, naravno, centre u kojima se to radi više. Moj osobni 'score' je 80 posto u odnosu na obične operacije, ali to nije tako na razini cijele Hrvatske. - kazao je Igor Stipančić iz Kliničke bolnice Dubrava, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za endoskopsku kirurgiju. Tečaji popu ovog u Slavonskom Brodu upravo bi takve brojke trebali promijeniti.
Organizatori Tečaja koji će trajati tijekom četvrtka i petka su Hrvatsko društvo za endoskopsku kirurgiju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za kirurške bolesti Opće bolnice 'Dr. Josip Benčević' te Hrvatsko društvo za digestivnu kirurgiju Hrvatskog liječničkog zbora. Predsjednik Organizacijskog odbora je doc. prim. dr. sc. Josip Samardžić, dr. med..
Ž.G./PLUS
