-Podsjećam na iskustvo iz Lonjskog polja, gdje su prvotne analize bedrenice također bile negativne, ali su se zaštitne mjere nastavile jer su stručnjaci postupali odgovorno. - tvrdi Ivana Ribarić Majanović.
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je jučer (21. srpnja) rješenje o određivanju zona ograničenja (bedrenički distrikti) radi suzbijanja pojave bedrenice (antraksa) u domaćih životinja. Rješenje je stupilo na snagu isti dan, a na ugroženim područjima već se provodi cijepljenje životinja od strane ovlaštenih veterinara, stoji u jučerašnjem priopćenju Ministartsva poljoprivrede.
U zoni ograničenja su sva naselja na području 10 općina. U Splitsko-dalmatinskoj županiji to su Hrvace, Muć i Vrlika, a u Šibensko-kninskoj - Biskupija, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić. Na ugroženim područjima već se provodi cijepljenje životinja. Preporuka je da u ta mjesta ne idu oni koji za to nemaju potrebe.
O aktualnim problemima sa bedrenicom u Hrvatskoj svoje mišljenje je dala i Ivana Ribarić Majanović (SDP), saborska zastupnica iz Brodsko-posavske županije.
- Godine 2022. bedrenica u Lonjskom trebala je biti dostatna lekcija za odgovorne institucije. Nažalost, izgleda da nije. Svjedočili smo situaciji koja ozbiljno ugrožava zdravlje ljudi i životinja - i to ne samo zbog prisutnosti bolesti, već zbog porazne neodgovornosti i ignoriranja struke. Unatoč sumnji na zoonozu, veterinarske službe nisu odmah poduzele nužne biosigurnosne mjere. Prostor nije bio osiguran, prilazak civilima nije bio zabranjen. Zabrinjava to što su odgovorne službe prihvatile negativne laboratorijske nalaze bez uzimanja u obzir stanja lešina, koje je bilo u poodmaklom raspadanju. Prema veterinarskoj struci, takvi nalazi moraju se interpretirati s posebnim oprezom jer uzorci mogu biti nepouzdani. Uz to, nije poznato jesu li uzeti uzorci tla, što je praksa u ovakvim slučajevima. - navodi zastupnica Ribarić Majanović.
Ivana Ribarić Majanović. Foto: FB
- Podsjećam na iskustvo iz Lonjskog polja, gdje su prvotne analize bedrenice također bile negativne, ali su se zaštitne mjere nastavile jer su stručnjaci postupali odgovorno. Naknadnim testovima potvrđena je prisutnost bakterije i tada su se, usprkos poduzetim zaštitnim mjerama cijelo vrijeme, zarazili i ljudi. Nevjerojatno je da nakon takvog iskustva svjedočimo degradaciji struke i nepoštivanju stručnih smjernica. Dvije nove zone bedrenice u tri godine. Ima li struka odgovor na to kako je do toga došlo? Nužno je da odgovorne institucije preispitaju postupke, jer zdravlje ljudi i životinja ne smije ovisiti o improvizaciji, sporosti ili birokratskoj inertnosti. - zaključuje SDP-ova zastupnica.
IZVOD IZ PRIOPĆENJA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, poznata po stvaranju otpornijih spora koje mogu preživjeti u tlu desetljećima. Bolest se javlja kod domaćih i divljih životinja (goveda, ovce, koze, konji, svinje i divljač), ali može se prenijeti i na ljude,
Bedrenica kod životinja
Kod preživača bolest ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Moguće je primijetiti:
teturanje, drhtanje, otežano disanje, probavne smetnje i nakon smrti: nadutost trupla i krvavi iscjedak iz tjelesnih otvora.
Zaražene životinje se ne liječe. Provode se mjere kontrole: zabrana kretanja, zbrinjavanje lešina, čišćenje i dezinfekcija, kontrola glodavaca i obvezno cijepljenje.
Kako se prenosi?
Zaraza se prenosi unosom kontaminirane hrane (trava, sijeno) ili udisajem spora iz okoliša. Spore se stvaraju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi.
Što učiniti pri sumnji na bolest?
Ministarstvo poziva sve posjednike životinja da: ODMAH kontaktiraju veterinara u slučaju sumnje na bolest ili uginuće životinje,
ograniče kontakt ljudi i životinja s bolesnim jedinkama ili lešinom, koriste zaštitnu opremu pri radu (maske, rukavice, zaštitna odjeća), ne konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da su zaražene, provode temeljitu osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama.
Bedrenica kod ljudi
Bedrenica se kod ljudi javlja u tri oblika:
- Kožni antraks - najčešći oblik; tamne, bezbolne ranice na koži,
- Plućni (inhalacijski) antraks - rijedak, ali s visokom smrtnošću,
- Crijevni antraks - javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa.
Infekcija se prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaraženog mesa. Liječenje je moguće antibioticima, isključivo prema preporuci liječnika.
Apel uzgajivačima stoke
Redovito cijepljenje životinja te pravodobno obavještavanje veterinara ključne su mjere za sprječavanje širenja bolesti.
Ministarstvo poziva sve građane, osobito posjednike stoke, na oprez, odgovorno ponašanje i suradnju s veterinarskom službom.
Za sve dodatne informacije obratite se nadležnoj veterinarskoj organizaciji ili kontaktirajte Ministarstvo poljoprivrede.
