SLAVONSKI BROD - Loši vremenski uvjeti i konstantan porast temperatura iz godine u godinu, naveli su na pitanja vezana za vodoopskrbu. Premda situacija sa zalihama vode još nije uznemirujuća, određene dvojbe i prostor unapređenju odnosa prema njima, svakako postoje.

- Gledano po stanovniku, vodne su zalihe osobito velike. Hrvatskom teku velike rijeke - Dunav, Drava, Sava, Mura, Una, Kupa... U Hrvatskoj su i veliki aluvijalni vodonosnici u sljevovima Save i Drave. Također, i u krškom području postoji nekoliko velikih rijeka. A broj stanovnika je mali. - objasnio je jutros, u HTV-ovoj emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“, voditelj Sektora razvitka u Hrvatskim vodama, Danko Biondić.

Premda na razini cijele Hrvatske statistički 'dobro stojimo', rezerve vode teško je točno odrediti jer prostorno gledano, vodoopskrba nije optimalno raspoređena u smislu da velika zastupljenost rijeka ne znači mnogo stanovnicima otoka.

- U Hrvatskoj o vodama brinemo dvojako. S jedne strane stanje u kojem imamo značajne očuvane vodene resurse pokazuje kako se vodama gospodarilo na kvalitetan način. S druge strane, upravo ovakve ekstremne hidrološke prilike u kojima se događaju čak i redukcije voda pokazuju kako, ipak, ima problema. To govori da bi se gospodarenje moglo i unaprijediti. To ide sporije nego bismo željeli i očekivali, no optimističan sam i smatram kako smo na pravom putu da se, u skladu s vremenom posvetimo brizi i očuvanju resursa, odnosno upravljanju vodama na odgovarajući način. - dodao je  Josip Rubinić, član Hrvatskog hidrološkog društva.

S obzirom na to da Slavonski Brod ima tu zahvalnu poziciju uz rijeku Savu, zasada nema potrebe za brigom. Iako su visoke temperature i manjak kišnice utjecali na vodostaj rijeke, iz vodovoda uvjeravaju kako situacija nije alarmantna.  

- Na stanje vodonosnika, iz kojih Vodovod Slavonski Brod putem svojih crpilišta Jelas i Sikirevci crpi vodu, presudan utjecaj ima vodostaj rijeke Save. Nalazimo se u sušnom razdoblju te je i na našim crpilištima primijećen određeni pad razine podzemnih voda. Navedeni problem će nam u manjoj mjeri otežati preradu vode jer ćemo biti prisiljeni, u većoj mjeri, koristiti zdence slabije kvalitete (veće koncentracije željeza, mangana,…). Međutim, gledajući ukupno stanje vodonosnika, kao i činjenicu da je rijeka Sava u zadnjih 20 godina bila i na nižim vodostajima ne očekujemo da će u pitanje doći potrebne količine pitke vode u vodoopskrbnom sustavu. - za PLUSportal nedavno je kazao direktor Vodovoda d.o.o. iz Slavonskog Broda, Stjepan Aščić.