PLETERNICA - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, predsjedao je danas dvanaestom po redu sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je održana u Interpretacijskom centru „Terra Panonica" u Pleternici.

Članovima Savjeta, među kojima su i župan Brodsko-posavske županije, Danijel Marušić te požeško-slavonska županica, Antonija Jozić, predstavljena je informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.

Otvarajući sjednicu, premijer Andrej Plenković poručio je kako je Vladina namjera kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem bila koordinacija nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, kao i stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.

- U vrijeme krize uzrokovane pandemijom, Vlada nije dopustila društveni rascjep. Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća. U pet slavonskih županija kroz te su mjere isplaćene 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca. Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna. (…) Ono što smo čuli od župana, saborskih zastupnica i zastupnika, osobito su bitna ulaganja u cestovnu infrastrukturu, pri čemu je za ovu županiju važan spoj Požege na autocestu kao i nastavak izgradnje brze ceste od Bjelovara prema Virovitici, čime bismo i ove dvije slavonske županije tim brzim cestama povezali na autoceste i omogućili im bolji gospodarski razvoj i prometnu povezanost. - kazao je premijer Andrej Plenković, naglasivši kako će sljedeća sjednica Savjeta biti održana u Okučanima, dopuste li to epidemiološke mjere.

Podsjetimo, Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem".  Dosad su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama.

Ispred Interpretacijskog centra otvorenog u njezinom gradonačelničkom mandatu, danas se javnosti obratila i požeško-slavonska županica, potvrdivši kako je prometna povezanost Požege s ostalim dijelovima Hrvatske jedan od prioriteta.

- Vjerujem da možemo povećati apsorpciju sredstava iz fondova EU, vjerujem da ovi projekti o kojima smo danas razgovarali mogu biti realizirani. Ono što je proizašlo kao ključna tema bila je prometna povezanost slavonskih županija. U prvom redu Požeško-slavonske županije čiji glavni grad nema brzi izlaz na autocestu i to su projekti za koje se sredstva trebaju osigurati ili iz fondova EU ili iz sredstava Hrvatskih cesta ili iz nekakvog kreditnog zaduženja. Tu je naravno i brza cesta Virovitica, izlaz na autocestu i povezivanje grada Iloka s brzom cestom do autoceste. Hvala Vladi na svemu onome što čini; ne samo za pet slavonskih županija, nego i za cijelu Republiku Hrvatsku, posebice u ovom dijelu korištenja EU fondova i, s obzirom na to da je ispred nas novo programsko razdoblje, nadamo se i da se tu za nas nalaze planirana ogromna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. No, ono što bih posebno voljela u mojoj županiji jest nastaviti trend rasta radnih mjesta. - kazala je županica požeško-slavonska, Antonija Jozić.

Usporedimo li svibanj 2020. s ovogodišnjim petim mjesecom, u Požeško-slavonskoj županiji je tisuću radnih mjesta više. No, Slavonija je u velikom zaostatku i za ostatkom Hrvatske, a kamoli za razvijenim europskim zemljama. Stoga je pred svima još uvijek veliki posao.

- Drago mi je da je sjednica održana u gradu Pleternici, gradu koji mijenja svoje vizure upravo kroz europske projekte i uz podršku naših nacionalnih ministarstava. Teško da bi se mi mali gradovi i općine mogli razvijati da nemamo ovakvu podršku, da nema EU sredstava te da nemamo svakodnevnu komunikaciju s našim ministarstvima koji su u svemu, 'bok uz bok', uz nas i sve one naše male životne probleme rješavamo na dnevnoj razini. Današnji dolazak veliki je vjetar u leđa i podrška nama da razvijamo naše male sredine kao gradove ugodnog življenja za naše sugrađane. - poručila je gradonačelnica Pleternice, Marija Šarić.

Osim jakih ženskih snaga Požeštine, dvije ministrice također su predstavile dosadašnja ulaganja i poboljšanja ostvarena projektima usmjerenima na Slavoniju, Baranju i Srijem.

- Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020. godine, Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kn). Do 4. studenoga 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,20 milijardi eura (100,29 mlrd. kn) odnosno 122,97 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 6,68 milijardi eura (50,76 mlrd. kn) odnosno 62,23 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,36 milijardi eura (40,77 mlrd. kuna) odnosno 49,98 posto dodijeljenih sredstava. Sagledamo li izvornu alokaciju ESI sredstava 2014.-2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.- kazala je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

- Zajedno s izravnim plaćanjima, programi i potpore iz poljoprivrednih fondova sveukupno iznose više od 12 milijardi kuna i to od 18. listopada 2016. godine. Kako ne bismo samo govorili o onomu što smo napravili, a što značajno unapređuje naše poljoprivrednike i dovelo je do 890 projekata financiranih iz najizdašnijih programskih mjera, Mjere 4 ruralnog razvoja, 54 dječja vrtića, 135 kilometara vodovodne mreže i mreže za odvodnju, gotovo sto kilometara nerazvrstanih cesta, 109 projekata za obnovljive izvore energije, sedamdesetak novih farmi i tako dalje; osvrnuli smo se i na ono što nas čeka. Najavili smo ulaganja u mliječne farme i njihovu robotizaciju, tov svinja, nastavno na već objavljene natječaje za reprodukcijske centre, skladišta koja su tražena baš na području pet slavonskih županija te nova financiranja javne infrastrukture navodnjavanja i opreme za navodnjavanja. Planiramo i mnoge druge natječaje do sredine 2022. godine. - kazala je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

Mada sve te brojke zvuče ohrabrujuće za najnerazvijeniji i najraseljeniji dio Hrvatske - Slavoniju, Baranju i Srijem - pitanje je mogu li u skoroj budućnosti stvoriti nova radna mjesta, spriječiti iseljavanje i dovesti do procvata gospodarstva, odnosno, mogu li omogućiti dostojanstven život žiteljima tog područja.

Primjereno su se danas domaćini odnosili i prema novinarima koji, zbog epidemioloških mjera, nisu mogli uživo pratiti sjednicu Savjeta. U PLeterničkom INKubatoru koji se nalazi u susjedstvu Interpretacijskog centra, osigurani su im svi tehnički uvjeti za praćenje sjednice te izjave sudionika nisu morali - kao što je to drugdje uobičajeno - satima čekati izloženi vanjskim vremenskim uvjetima. No, s obzirom na to da im je premijer Plenković za sva pitanja danas bio dostupan gotovo sat i pol, bilo je vremena i za suočavanje s niskim temperaturama jer je upravo toliko potrajala konferencija koja je uslijedila 'na otvorenom'.