DAROVANO DRŽAVNO ZEMLJIŠTE, NA SUMNJIV NAČIN PRODANO - ZA BAGATELU
Pod tim je naslovom novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl objavio članak kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti. Hedlov tekst, na ovom portalu, ima funkciju uvoda u istraživanje - kako je, ako je, završila još jedna operacija u kojoj su neki vinovnici bili - ili oholi kriminalci ili notorni bedaci. Što za porezne obveznike ima potpuno iste konzekvence.
Gotovo polovina zemljišta od 26,7 hektara, kojeg je hrvatska Vlada darovnim ugovorom prenijela u vlasništvo Općine Sibnj pored Slavonskog Broda prodano je privatnoj tvrtci značajno ispod procijenjene vrijednosti i neusporedivo nižoj od tržišne. Darovni ugovor o prijenosu zemljišta na kojem je trebala niknuti zona malog gospodarstva, u Zagrebu su 12. rujna prošle (2009.) godine potpisali ministar Petar Čobankovići načelnik Općine Sibinj,Ivica Batinić. No, pet mjeseci kasnije, 21. veljače ove (2010.) godine 12,3 hektara spomenutog zemljišta kupit će tvrtka Insido iz Svete Nedelje kraj Zagreba i odmah nakon toga gruntovno će se uknjižiti.
Rimac potaknuo ili je potaknut - na kriminal?
Tvrtka Insido koja je bila registrirana za upravljanje nekretninama dva i pol mjeseca kasnije, 5. lipnja ove godine, brisana je iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, nakon što je pripojena tvrtci Rimc, na istoj adresi u Svetoj Nedjelji, u Ulici Franje Tuđmana 6. Vlasnik obje tvrtke, koji je u međuvremenu kupljeno zemljište opteretio hipotekom u visini kredita od 4, 475.000 eura, podignutog u travnju ove godine kod Hypo Alpe-Adria Banke iz Klagenfurta, zagrebački je poduzetnikIvan Rimac.
Iako je darovnim ugovorom naznačeno da je procijenjena vrijednost zemljišta 45 kuna po metru četvornom (procjenu je obavio područni ured Porezne uprave u Sl. Brodu), u natječaju kojim je Općina Sibinj objavila prodaju darovanog državnog zemljišta kao početna cijena naveden je iznos od pet eura po metru četvornom, ili za desetak kuna manje od procjenjene. Na natječaj koji je objavljen u dnevnom listu koji se na tom području proda u svega nekoliko primjeraka, javila se jedino tvrtka Insido, ponudivši 5,10 eura po četvornom metru. Tržišna vrijednost zemljišta, u neposrednoj blizini one koju je darovala hrvatska Vlada kreće se oko 200 kuna po metru četvornom, a početkom rujna brodska tvrtka Trgo-invest ponudila je na prodaju zemljište u gospodarskoj zoni, koje graniči s onim darovanim po čak 50 eura za metar četvorni, odnosno deset puta više od one po kojoj zemljište prodala Općina Sibinj.
Posve je nejasno zašto je Općina Sibinj toliko žurila s prodajom zemlje po bagatelnoj cijeni, kao i zašto je natječaj objavljen u niskotiražnom dnevnom listu, te zašto natječaj nije poništila (na što je imala pravo) kada se javio samo jedan ponuđač s neznatno višom cijenom od početne.
Zanimljivo je da je Općina Sibinj u natječaju prodavala parcelu ukupne površine 109.546 četvornih metara, no kupac, tvrtka Insido, gruntovno se uknjižila na značajno veću površinu od 122.538 metara četvornih. Razlika od 12.992 četvorna metra objašnjenja je "točnijim obračunom kvadrata", a tih 1,3 hektara praktično, prodano je izravnom pogodbom (također po 5,10 eura), jer nisu bili predmetom natječaja. Ako ni zbog čeg drugog, natječaj je trebalo poništiti već zbog toga.
Ispod cijene 500%
Kad se sve zbroji, zemljište koje na tržištu vrijedi najmanje 25 milijuna kuna, tvrtka Insido kupila je za 4,556.004,05 kuna, odnosno za nevjerojatnih dvadesetak milijuna kuna manje! No, vrijednost spomenutog zemljišta podigli su značajni infrastrukturni radovi vrijedni više milijuna kuna, koje je ondje prošlih mjeseci izvela Hrvatska vojska. Sređene su podloge za ceste i nasipan kamen, tako da je potrebno još samo postaviti sloj asfalta na oko osam hektara cesta i parkirališta buduće zone. Načelnik Općine Sibinj kaže kako je Hrvatska vojska te radove izvela zahvaljujući dogovoru s generalom Kruljcem.
Iako u darovnom ugovoru kojim je Vlada poklonila državno zemljište stoji kako njegova namjena može biti isključivo izgradnja zone malog poduzetništva, pitanje je što će na njemu doista niknuti.
Rimac je čak zanijekao da je njegova tvrtka vlasnik spomenutog zemljišta (mada to jasno stoji u zemljišno knjižnom ulošku), tvrdeći kako je on samo kotačić u cijeloj priči i kako je uz Hypo Alpe-Adria Banku u igri još nekoliko austrijskih tvrtki.
U svakom slučaju hrvatska Vlada nema više nikakvih mogućnosti utjecati na to što će biti izgrađeno na darovanom zemljištu. Nad njim je sjena hipoteke u vrijednosti od 4,5 milijuna Eura kredita koju je podigla Rimčeva tvrtka Rimc, a u slučaju neotplaćivanja kredita Hypo Alpe-Adria Banka ima pravo ovrhe.
Livanjska veza
Za Ivanom Rimcem, koji se poduzetništvom bavio i u Njemačkoj, sud u Frankfurtu na Maini 10. prosinca 2004. izdao je uhidbeni nalog broj 7860 JS238126/00-931 GS zbog utaje poreza od, kako smo neslužbeno saznali, 250.000 eura. U ožujku 2005. Rimac je, temeljem međunarodne tjeralice, uhićen prilikom ulaska u Srbiju. Kod sebe je imao hrvatsku putovnicu broj 000055555. U pritvoru u Srbiji proveo je oko dva mjeseca, a potom je izručen Njemačkoj, gdje je također neko vrijeme proveo u pritvoru, te je, prema izjavi njegovih suradnika, pušten nakon podmirenja poreznog duga.
Neovisno od toga, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu protiv Ivana Rimca podiglo je 17. srpnja ove godine optužnicu K-DO-2517/05 zbog kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, jer je sklapanjem štetnog ugovora oštetio jednu tvrtku za gotovo 88 milijuna kuna.
Unatoč svemu Rimac je u srpnju ove godine u Livno doveo ministra financijaIvana Šukerai ministra regionalnog razvoja Čobankovića gdje se razgovaralo o potrebi ulaganja hrvatske Vlade na tom području, uključujući i u projekte koje je ponudila Rimčeva tvrtka Rimc. I ministar Šuker i Ivan Rimac rodom su iz tog kraja - Šuker je rođen u Livnu, a Rimac u obližnjim Lištanima i ista su generacija, obojica rođeni 1961. Rimčevi suradnici kažu da otuda vjerojatno potječe i njihova međusobna bliskost.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -