SLAVONSKI BROD - Motivirani prošlogodišnjim procjenama kako bi, ostvari li se ideja osnivanja slavonskobrodskog Sveučilišta, država osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, za sva dosadašnja ulaganja u razvoj ovdašnjih sastavnica i visokog obrazovanja, navodno dugovala nekoliko desetaka milijuna kuna, a potaknuti i neprestanim raspravama o tomu tko je što i koliko učinio kako bi ideja Sveučilišta konačno procvala - prikupili smo informacije o ulaganjima Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije u visoko školstvo u razdoblju od 1999. do 2019. godine.

Pritom smo se posebice koncentrirali na darovanja nekretnina od strane Grada Slavonskoga Broda Sveučilištu u Osijeku, besplatnih korištenja gradskih prostora, oslobađanja od plaćanja raznih doprinosa, subvencioniranja nastavnog osoblja i sličnih ulaganja sredstava u održavanje nastave u slavonskobrodskim sastavnicama osječkog Sveučilišta.

Dva desetljeća ulaganja

Dokumenti koje smo prikupili pokazuju kako su Grad Slavonski Brod, ali i Brodsko-posavska županija, o sastavnicama osječkog Sveučilišta u Slavonskom Brodu, počeli skrbiti prije dva desetljeća.

Dokumenti koje smo prikupili pokazuju kako su Grad Slavonski Brod, ali i Brodsko-posavska županija, o sastavnicama osječkog Sveučilišta u Slavonskom Brodu, počeli skrbiti prije dva desetljeća.

Naime, 1999. godine, tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Visoka učiteljska škola u Osijeku, s Gradom Slavonskim Brodom i Brodsko-posavskom županijom koje su tada zastupali župan Mirko Tomac i gradonačelnik Vladimir Jerković, sklopili su Ugovor o ustroju i izvođenju nastave na dislociranom Učiteljskom studiju 'Visoke učiteljske škole u Osijeku' u Slavonskom Brodu.

Taj je ugovor Grad i Županiju obvezao na osiguravanje prostora za kvalitetno izvođenje nastave u preuređenom dijelu Osnovne škole „Hugo Badalić". Grad je tada osigurao dvije učionice, dva praktikuma, prostor za tajništvo, dva nastavnička kabineta, zasebne sanitarne čvorove te vježbaonice i mentore za nastavu Metodike, a obvezao se snositi i troškove najma te održavanja prostora, kao i nabavke nastavne opreme. Osim toga, Grad je izdvajao financijska sredstva za izvođenje nastave - od troškova za nastavno osoblje do onih za stručne službe.

Za prvu godinu studija bilo je tada potrebno uplatiti sredstva u iznosu od 382 tisuće kuna. Ugovor je sklopljen na petogodišnji period, točnije, na onoliko koliko je potrebno da generacija studenata upisana 1999./2000. akademske godine dovrši studij.

Bez točnog iznosa, u tom je Ugovoru tek navedeno kako će Ministarstvo osigurati sredstva u dijelu koji se odnosi na financiranje redovitog studija koji se izvodi uz potpunu potporu Ministarstva. Te je godine na taj način upisano 25-ero studenata, dok je njih desetero upisano uz djelomičnu potporu.

Za dislocirani Učiteljski studij izdvajali više ili jednako kao i država

Davne 2002. godine sklopljen je još jedan Ugovor o izvođenju i financiranju nastave na dislociranom Učiteljskom studiju Visoke učiteljske škole u Osijeku.

Županija i Grad tim su se Ugovorom obvezali osigurati i prostor i opremu za kvalitetno izvođenje nastave, a snosili su i troškove najma te održavanja prostora u kojemu se odvijao dislocirani Učiteljski studij u Slavonskom Brodu. Manje je poznato da su troškovi financiranja nastavnika, koordinatora, stručne službe, vježbaonice i mentora za svih pet godina studija, također dijelom 'pali' na leđa Grada i Županije. Samo za tu godinu, ukupna su sredstva iznosila više od 297 tisuća kuna. Ugovor je sklopljen na petogodišnji period i u vrijeme kada je gradonačelnik Grada Slavonskog Broda bio dr. Jozo Meter. U narednim godinama, iznos kojeg je Grad Slavonski Brod izdvajao za sastavnice osječkog Sveučilišta, znatno je rastao, a svake je godine za novu generaciju studenata sklapan novi ugovor na pet godina - koliko traju studiji.

Godinu kasnije (2003.) Grad i Županija su sa osječkim Sveučilištem potpisali novi Ugovor o izvođenju i financiranju nastave na dislociranom studiju kojim je uređeno financiranje četvrte generacije studenata.

Svota za troškove najma prostora, opremu i izvođenje nastave tada se 'popela' na više od 447 tisuća kuna, dok je Ministarstvo znanosti osiguralo pola milijuna kuna godišnje za financiranje redovitog studija.

Godine 2004. ukupni su troškovi nastave pete generacije dislociranog studija u Slavonskom Brodu bili veći od 2,5 milijuna kuna. Za jednake stavke kao i ranijih godina, Grad i Županija obvezali su se osigurati više od 635 tisuća kuna, dok je Ministarstvo te godine izdvojilo šesto tisuća kuna.

Niz je nastavljen pa je, primjerice, 2009. godine Grad Slavonski Brod sam izdvajao 564 tisuće kuna, a jednako toliko izdvajala je i Brodsko-posavska županija. Ministarstvo obrazovanja osiguralo je jednu trećinu sredstava i u financiranju dislociranog studija sudjelovalo s jednakim iznosom.

Isti je udio financiranja dogovoren i za 2010./2011. akademsku godinu.

Slavonski Brod godinama osigurava prostor sastavnicama osječkog Sveučilišta

Važno je napomenuti i to da je Grad Slavonski Brod osječkom Sveučilištu 2009. godine, odlukom gradonačelnika Mirka Duspare, darovao objekt i dvorište u Gundulićevoj ulici za održavanje nastave u sklopu Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Riječ je o dotadašnjem gradskom vlasništvu ukupne površine od 4596 'kvadrata'.

Usredotočimo li se na razdoblje od 2005. do 2019., a prema evidenciji Upravnog odjela za financije i računovodstvo, Grad Slavonski Brod u tom je periodu za studentske stipendije izdvojio više od trinaest milijuna kuna te direktno uplatio još ukupno 2.954.523 kn (Učiteljski fakultet - 2.404.553 kn, Strojarski fakultet - 255.000 kn, Veleučilište u Slavonskom Brodu - 265.000 kn).

Na darovanim zemljištima i oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa, Grad je iz Proračuna 'izgubio', odnosno, u visoko je obrazovanje uložio 7,2 milijuna kuna. Oslobađanjem od plaćanja zakupa prostora Strojarskog fakulteta na korzu, godišnje je Grad ostao bez više od 1,3 milijuna kuna, što je sveukupno 19,2 milijuna kuna od 2005. do 2019. godine. Za prostor u Gundulićevoj, to je oslobođenje plaćanja zakupa (za period prije darovanja) iznosilo približno 11 milijuna kuna.

Veleučilište je, pak, od 2010. do 2019. godine, na zakupu gradskog prostora godišnje štedjelo gotovo 185 tisuća kuna, prema čemu je kroz cijeli period Grad za tu stavku osigurao 1,6 milijuna kuna.

Za zgradu Učiteljskog fakulteta u Gundulićevoj, površine 3.639 kvadratnih metara, godišnji bi najam bio 1,7 milijuna kuna, čime je Grad Slavonski Brod, od 2013. do 2019. godine Sveučilištu pomogao s gotovo 10,5 milijuna kuna.

Od 2005. godine Grad Slavonski Brod za visoko obrazovanje izdvojio 65 milijuna kuna

Popis je, kako je vidljivo, podugačak i opsežan, a stavke različite jer je Grad Slavonski Brod, uz Brodsko-posavsku županiju, dvadeset godina sustavno ulagao u visoko školstvo, a sve to sa ciljem koji je sad nadomak svom ostvarenju - osnivanju vlastitog Sveučilišta.

O kolikoj se ukupnoj svoti radi, za SBplus su odgovorili i iz Gradske uprave.

- Grad već godinama financijski pomaže visokoobrazovnim ustanovama i studentima s područja Slavonskog Broda,  zato što znamo da su mladi ljudi i njihova želja da stečenim znanjem doprinesu sredini u kojoj žive, osnovica za napredak i razvoj. Naime, sve tri visokoobrazovne ustanove u Slavonskom Brodu koje smatramo temeljem budućeg Sveučilišta, a riječ je o Strojarskom fakultetu, Veleučilištu u Slavonskom Brodu i Učiteljskom fakultetu, Dislociranom studiju, svoju redovnu djelatnost dosad su obavljale u prostorima koji su u vlasništvu Grada i u kojima su oslobođene od obveze plaćanja zakupa. Riječ je o ukupno 10.883 kvadratnih metara prostora na nekoliko lokacija u kojima se održavaju predavanja i praktična nastava za studente u Slavonskom Brodu. Upravo kao osnova za stvaranje Sveučilišta, u razdoblju od 2005. godine do danas iz gradskog je proračuna  izdvojeno preko 65 milijuna kuna za visoko školstvo, kroz različite mjere i oblike pomoći poput darovanja zemljišta, oslobađanja od plaćanja zakupa i ostalih potpora te stipendija za studente s područja grada. Navedena sredstva označavaju ulaganje u budućnost našeg grada, a uz sredstva koja je Grad sustavno izdvajao za visoko školstvo te proračunom za iduću godinu pokazat ćemo koliko brinemo o razvoju Sveučilišta, koje će svakako dovesti do gospodarskog razvoja našeg grada. - poručili su iz Grada Slavonskog Broda, podvukavši time crtu ispod računice koja svakako više ide u prilog njima nego osječkom Sveučilištu koje bi, u najmanju ruku, za takvu (i više nego velikodušnu suradnju) moglo reći - 'Hvala!'.

Oduzmemo li od tog ukupnog iznosa stipendije - i dalje se radi o ulaganjima Grada u visini od 52 milijuna kuna.

Tko komu što duguje?

Pritom je bitno naglasiti kako Grad Slavonski Brod, u podržavanju razvoja visokog obrazovanja na svom području, nije imao jednaku podršku države kao što su to imale neke druge sredine. Zanimljiv je podatak da, od 1993. godine Vlada Republike Hrvatske Gradu nije darovala niti jedan metar zemljišta (pa ni u svrhu razvoja sveučilišnih aktivnosti), dok je - primjerice - zagrebačko Sveučilište dobilo prostor za izgradnju borongajskog Kampusa, Sveučilište Sjever poklon države u obliku bivše vojarne u Varaždinu, a isto se s vojnim objektima dogodilo u Splitu, Križevcima, Sinju, Novoj Gradiški, Benkovcu.

S obzirom na razna strujanja, busanja u prsa lijevih i desnih o tomu tko je više doprinio osnutku Sveučilišta u Slavonskom Brodu, itekako je potrebno javno objaviti navedene brojke jer samo one govore u prilog tvrdnjama kako je u visoko obrazovanje u Slavonskom Brodu, tijekom posljednja dva desetljeća, najvećim dijelom ulagala Republika Hrvatska (kroz plaće zaposlenika, materijalne troškove,...), zatim Grad Slavonski Brod (darovanje nekretnina i zemljišta, osiguranje prostora i oslobađanje zakupa,...) i manjim dijelom Brodsko-posavska županija (financiranje rada fakulteta...). A osječko Sveučilište je, uglavnom, preusmjeravalo namjenska sredstva iz proračuna Republike Hrvatske za potrebe svojih sastavnica, uključujući i one iz Slavonskog Broda, pa bi mogli reći kako Republika Hrvatska ne duguje ništa Sveučilištu "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku. Ali država zasigurno duguje poreznim obveznicima iz Brodsko-posavske županije. Stoga se buduće slavonskobrodsko Sveučilište čistog računa (i obraza) može okrenuti budućnosti koja će, nadamo se, biti svijetla i bez mrlja.

S druge, pak, strane, i ova je situacija pokazala kako i koliko je svaki segment društva ovisan o politici koja i u ovom slučaju određuje na koliko će se dijelova 'rezati' kolač namijenjen visokom obrazovanju i odlučuje koliko će on uopće biti velik. O neovisnosti odluke Senata, stoga, teško je govoriti. 'Dizanje' ruku za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu bio je politički čin, odnosno, 'deal' uspješno zaključen trgovanjem po načelu 'quid pro quo'. Kamo sreće da su izbori svakih šest mjeseci pa da se dugogodišnji problemi i pitanja poput osnivanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu, rješavaju u nekoliko dana.