Provjerili smo što je i koliko Grad Slavonski Brod u više od desetljeća učinio za sastavnice osječkog Sveučilišta na svom području te duguje li, shodno tomu, država išta Osijeku nakon odcjepljenja i osnivanja novog Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
SLAVONSKI BROD - Motivirani prošlogodišnjim procjenama kako
bi, ostvari li se ideja osnivanja slavonskobrodskog Sveučilišta, država osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, za sva dosadašnja ulaganja
u razvoj ovdašnjih sastavnica i visokog obrazovanja, navodno dugovala nekoliko desetaka
milijuna kuna, a potaknuti i neprestanim raspravama o tomu tko je što i koliko
učinio kako bi ideja Sveučilišta konačno procvala - prikupili smo informacije o
ulaganjima Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije u visoko školstvo u razdoblju od 1999. do
2019. godine.
Pritom smo se posebice koncentrirali na darovanja
nekretnina od strane Grada Slavonskoga Broda Sveučilištu u Osijeku, besplatnih korištenja gradskih prostora, oslobađanja od plaćanja raznih doprinosa,
subvencioniranja nastavnog osoblja i sličnih ulaganja sredstava u održavanje nastave u slavonskobrodskim sastavnicama osječkog Sveučilišta.
Dva desetljeća ulaganja
Dokumenti koje smo prikupili pokazuju kako su Grad Slavonski
Brod, ali i Brodsko-posavska županija, o sastavnicama osječkog Sveučilišta u
Slavonskom Brodu, počeli skrbiti prije dva desetljeća.
Dokumenti koje smo prikupili pokazuju kako su Grad Slavonski Brod, ali i Brodsko-posavska županija, o sastavnicama osječkog Sveučilišta u Slavonskom Brodu, počeli skrbiti prije dva desetljeća.
Naime, 1999. godine, tadašnje Ministarstvo znanosti i
tehnologije, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Visoka
učiteljska škola u Osijeku, s Gradom Slavonskim Brodom i Brodsko-posavskom županijom
koje su tada zastupali župan Mirko Tomac i gradonačelnik Vladimir Jerković,
sklopili su Ugovor o ustroju i izvođenju nastave na dislociranom Učiteljskom
studiju 'Visoke učiteljske škole u Osijeku' u Slavonskom Brodu.
Taj je ugovor Grad i Županiju obvezao na osiguravanje
prostora za kvalitetno izvođenje nastave u preuređenom dijelu Osnovne škole „Hugo
Badalić". Grad je tada osigurao dvije učionice, dva praktikuma, prostor za
tajništvo, dva nastavnička kabineta, zasebne sanitarne čvorove te vježbaonice i
mentore za nastavu Metodike, a obvezao se snositi i troškove najma te održavanja
prostora, kao i nabavke nastavne opreme. Osim toga, Grad je izdvajao financijska
sredstva za izvođenje nastave - od troškova za nastavno osoblje do onih za
stručne službe.
Za prvu godinu studija bilo je tada potrebno uplatiti
sredstva u iznosu od 382 tisuće kuna. Ugovor je sklopljen na petogodišnji
period, točnije, na onoliko koliko je potrebno da generacija studenata upisana
1999./2000. akademske godine dovrši studij.
Bez točnog iznosa, u tom je Ugovoru tek navedeno kako će
Ministarstvo osigurati sredstva u dijelu koji se odnosi na financiranje
redovitog studija koji se izvodi uz potpunu potporu Ministarstva. Te je godine
na taj način upisano 25-ero studenata, dok je njih desetero upisano uz
djelomičnu potporu.
Za dislocirani Učiteljski studij izdvajali više ili jednako kao i država
Davne 2002. godine sklopljen je još jedan Ugovor o izvođenju
i financiranju nastave na dislociranom Učiteljskom studiju Visoke učiteljske
škole u Osijeku.
Županija i Grad tim su se Ugovorom obvezali osigurati i
prostor i opremu za kvalitetno izvođenje nastave, a snosili su i troškove najma
te održavanja prostora u kojemu se odvijao dislocirani Učiteljski studij u
Slavonskom Brodu. Manje je poznato da su troškovi financiranja nastavnika,
koordinatora, stručne službe, vježbaonice i mentora za svih pet godina studija,
također dijelom 'pali' na leđa Grada i Županije. Samo za tu godinu, ukupna su sredstva
iznosila više od 297 tisuća kuna. Ugovor je sklopljen na petogodišnji period i
u vrijeme kada je gradonačelnik Grada Slavonskog Broda bio dr. Jozo Meter. U
narednim godinama, iznos kojeg je Grad Slavonski Brod izdvajao za sastavnice
osječkog Sveučilišta, znatno je rastao, a svake je godine za novu generaciju
studenata sklapan novi ugovor na pet godina - koliko traju studiji.
Godinu kasnije (2003.) Grad i Županija su sa osječkim
Sveučilištem potpisali novi Ugovor o izvođenju i financiranju nastave na
dislociranom studiju kojim je uređeno financiranje četvrte generacije studenata.
Svota za troškove najma prostora, opremu i izvođenje nastave
tada se 'popela' na više od 447 tisuća kuna, dok je Ministarstvo znanosti
osiguralo pola milijuna kuna godišnje za financiranje redovitog studija.
Godine 2004. ukupni su troškovi nastave pete generacije dislociranog
studija u Slavonskom Brodu bili veći od 2,5 milijuna kuna. Za jednake stavke
kao i ranijih godina, Grad i Županija obvezali su se osigurati više od 635
tisuća kuna, dok je Ministarstvo te godine izdvojilo šesto tisuća kuna.
Niz je nastavljen pa je, primjerice, 2009. godine Grad
Slavonski Brod sam izdvajao 564 tisuće kuna, a jednako toliko izdvajala je i
Brodsko-posavska županija. Ministarstvo obrazovanja osiguralo je jednu trećinu
sredstava i u financiranju dislociranog studija sudjelovalo s jednakim iznosom.
Isti je udio financiranja dogovoren i za 2010./2011.
akademsku godinu.
Slavonski Brod godinama osigurava prostor sastavnicama osječkog Sveučilišta
Važno je napomenuti i to da je Grad Slavonski Brod osječkom
Sveučilištu 2009. godine, odlukom gradonačelnika Mirka Duspare, darovao objekt i dvorište u Gundulićevoj ulici za održavanje
nastave u sklopu Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Riječ je o dotadašnjem gradskom
vlasništvu ukupne površine od 4596 'kvadrata'.
Usredotočimo li se na razdoblje od 2005. do 2019., a prema
evidenciji Upravnog odjela za financije i računovodstvo, Grad Slavonski Brod u
tom je periodu za studentske stipendije izdvojio više od trinaest milijuna kuna te direktno uplatio još ukupno 2.954.523 kn (Učiteljski fakultet - 2.404.553 kn, Strojarski fakultet - 255.000 kn, Veleučilište u Slavonskom Brodu - 265.000 kn).
Na darovanim zemljištima i oslobađanju od plaćanja
komunalnog doprinosa, Grad je iz Proračuna 'izgubio', odnosno, u visoko je obrazovanje uložio 7,2 milijuna kuna.
Oslobađanjem od plaćanja zakupa prostora Strojarskog fakulteta na korzu,
godišnje je Grad ostao bez više od 1,3 milijuna kuna, što je sveukupno 19,2
milijuna kuna od 2005. do 2019. godine. Za prostor u Gundulićevoj, to je
oslobođenje plaćanja zakupa (za period prije darovanja) iznosilo približno 11
milijuna kuna.
Veleučilište je, pak, od 2010. do 2019. godine, na zakupu
gradskog prostora godišnje štedjelo gotovo 185 tisuća kuna, prema čemu je kroz
cijeli period Grad za tu stavku osigurao 1,6 milijuna kuna.
Za zgradu Učiteljskog fakulteta u Gundulićevoj, površine
3.639 kvadratnih metara, godišnji bi najam bio 1,7 milijuna kuna, čime je Grad
Slavonski Brod, od 2013. do 2019. godine Sveučilištu pomogao s gotovo 10,5
milijuna kuna.
Od 2005. godine Grad Slavonski Brod za visoko obrazovanje izdvojio 65 milijuna kuna
Popis je, kako je vidljivo, podugačak i opsežan, a stavke
različite jer je Grad Slavonski Brod, uz Brodsko-posavsku županiju, dvadeset
godina sustavno ulagao u visoko školstvo, a sve to sa ciljem koji je sad
nadomak svom ostvarenju - osnivanju vlastitog Sveučilišta.
O kolikoj se ukupnoj svoti radi, za SBplus su odgovorili i
iz Gradske uprave.
- Grad već godinama financijski pomaže visokoobrazovnim
ustanovama i studentima s područja Slavonskog Broda, zato što znamo da su mladi ljudi i njihova
želja da stečenim znanjem doprinesu sredini u kojoj žive, osnovica za napredak
i razvoj. Naime, sve tri visokoobrazovne ustanove u Slavonskom Brodu koje
smatramo temeljem budućeg Sveučilišta, a riječ je o Strojarskom fakultetu,
Veleučilištu u Slavonskom Brodu i Učiteljskom fakultetu, Dislociranom studiju, svoju
redovnu djelatnost dosad su obavljale u prostorima koji su u vlasništvu Grada i
u kojima su oslobođene od obveze plaćanja zakupa. Riječ je o ukupno 10.883
kvadratnih metara prostora na nekoliko lokacija u kojima se održavaju
predavanja i praktična nastava za studente u Slavonskom Brodu. Upravo kao osnova
za stvaranje Sveučilišta, u razdoblju od 2005. godine do danas iz gradskog je
proračuna izdvojeno preko 65 milijuna
kuna za visoko školstvo, kroz različite mjere i oblike pomoći poput darovanja
zemljišta, oslobađanja od plaćanja zakupa i ostalih potpora te stipendija za
studente s područja grada. Navedena sredstva označavaju ulaganje u budućnost
našeg grada, a uz sredstva koja je Grad sustavno izdvajao za visoko školstvo te
proračunom za iduću godinu pokazat ćemo koliko brinemo o razvoju Sveučilišta,
koje će svakako dovesti do gospodarskog razvoja našeg grada. - poručili su iz
Grada Slavonskog Broda, podvukavši time crtu ispod računice koja svakako više
ide u prilog njima nego osječkom Sveučilištu koje bi, u najmanju ruku, za takvu
(i više nego velikodušnu suradnju) moglo reći - 'Hvala!'.
Oduzmemo li od tog ukupnog iznosa stipendije - i dalje se radi o ulaganjima Grada u visini od 52 milijuna kuna.
Tko komu što duguje?
Pritom je bitno naglasiti kako Grad Slavonski Brod, u
podržavanju razvoja visokog obrazovanja na svom području, nije imao jednaku
podršku države kao što su to imale neke druge sredine. Zanimljiv je podatak da,
od 1993. godine Vlada Republike Hrvatske Gradu nije darovala niti jedan metar zemljišta (pa ni u svrhu razvoja sveučilišnih aktivnosti), dok je - primjerice
- zagrebačko Sveučilište dobilo prostor za izgradnju borongajskog Kampusa,
Sveučilište Sjever poklon države u obliku bivše vojarne u
Varaždinu, a isto se s vojnim objektima dogodilo u Splitu, Križevcima, Sinju,
Novoj Gradiški, Benkovcu.
S obzirom na razna strujanja, busanja u prsa lijevih i
desnih o tomu tko je više doprinio osnutku Sveučilišta u Slavonskom Brodu,
itekako je potrebno javno objaviti navedene brojke jer samo one govore u prilog tvrdnjama kako je u visoko obrazovanje u Slavonskom Brodu,
tijekom posljednja dva desetljeća, najvećim
dijelom ulagala Republika Hrvatska (kroz plaće zaposlenika, materijalne troškove,...), zatim Grad Slavonski Brod (darovanje nekretnina i zemljišta, osiguranje prostora i oslobađanje zakupa,...) i manjim dijelom Brodsko-posavska županija (financiranje rada fakulteta...). A osječko Sveučilište je, uglavnom, preusmjeravalo namjenska sredstva iz proračuna Republike Hrvatske za potrebe svojih sastavnica, uključujući i one iz Slavonskog Broda, pa bi mogli reći kako Republika Hrvatska ne duguje ništa Sveučilištu "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku. Ali država zasigurno duguje poreznim obveznicima iz Brodsko-posavske županije. Stoga se buduće slavonskobrodsko Sveučilište čistog računa (i obraza) može okrenuti
budućnosti koja će, nadamo se, biti svijetla i bez mrlja.
S druge, pak, strane, i ova je situacija pokazala kako i koliko je svaki segment društva ovisan o politici koja i u ovom slučaju određuje na koliko će se dijelova 'rezati' kolač namijenjen visokom obrazovanju i odlučuje koliko će on uopće biti velik. O neovisnosti odluke Senata, stoga, teško je govoriti. 'Dizanje' ruku za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu bio je politički čin, odnosno, 'deal' uspješno zaključen trgovanjem po načelu 'quid pro quo'. Kamo sreće da su izbori svakih šest mjeseci pa da se dugogodišnji problemi i pitanja poput osnivanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu, rješavaju u nekoliko dana.