KAKO su početkom tjedna i obećali u razgovoru s novinarkom portala SBplus, slavonskobrodski maturanti, u vlastitoj režiji, ovaj su tjedan obilježili završetak svog srednjoškolskog obrazovanja i održali tradicionalnu norijadu. Mnogi bez kostima koji svoje šivanje nisu dočekali, ali s puno zajedništva, sloge, veselja i s pobjedom nad koronavirusom koji ih je tjednima odvajao od njihovih kolega iz školskih klupa.

Jednako radosna slavljenička atmosfera kojom je obilježen posljednji radni dan tjedna, odredila je i ostale dane. Slavonskobrodska Gradska knjižnica proslavila je 72. rođendan, a ova će godina za nju biti zabilježena kao ona u kojoj su knjige prešle u virtualni svijet pa ih sada i Brođani mogu listati na svojim pametnim telefonima, laptopima, računalima, tabletima. Koronavirus pokazao je kako nije toliko nemoguće i teško provesti modernizaciju - potrebno je tek malo mira i da na nekoliko tjedana stanu užurbane aktivnosti.

Upravo se užurbanost vraća na slavonskobrodski Autobusni kolodvor, ali ne samo zbog popuštanja protuepidemijskih mjera. Naime, nakon ovotjednog potpisivanja ugovora između Grada Slavonskog Broda i zagrebačke tvrtke GIC Gradnje, mogu početi radovi na izgradnji novog kolodvorskog objekta i rekonstrukciji starog. Radovi koji će potrajati godinu dana, vrijedni su 30 milijuna kuna, a osim jedinstvenog izgleda, dovest će i do vrhunske opremljenosti kolodvora koji će imati brze punionice za električne autobuse i mnoštvo sadržaja primamljivih putnicima.

Na dan potpisivanja ugovora, sada već povijesnog 27. svibnja 2020. godine, stigla je i jedna od najiščekivanijih odluka - ona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Senat je tada odredio da nema prepreka odcjepljenju… ili su tako odlučila predizborna strujanja. Brođanima je sada nebitno. Ostaje tek zrnce ogorčenosti što dosad već sa slavonskobrodskog Sveučilišta nismo ispratili generacije novih akademskih građana, nego se s ovom temo - kao i s brojnim drugima - politiziralo od vlade do vlade.

Kada je pitanje sveučilišta riješeno, odmah je ono najbitnije postalo - tko će ga voditi, njime upravljati i predstavljati ga. Od četiri imena - Ive Matića, Emine Berbić Kolar, Ivana Samardžića i Dražana Kozaka - u SBplusovoj anketi o mogućim rektorima, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 glasača, najveći broj glasova odnio je Dražan Kozak. Tko god zasjedne u tu fotelju, pred njim je težak zadatak i brojne odluke koje će odrediti povijesni tijek i razvoj novog Sveučilišta. Svi se nadaju kako će zdravi korijeni Strojarskog fakulteta biti temelj daljnjoj nadogradnji te da će budući studiji biti okrenuti STEM-u. Duplanje s postojećim društvenim i humanističkim studijima u Zagrebu i Osijeku koji već godinama 'izbacuju' nepotrebne kadrove i stvaraju radnu snagu kojoj tržište rada ne može pronaći i pružiti utočište, trebalo bi odmah u startu biti otpisano kao opcija. Svi se, stoga, ponajviše nadaju otvaranju mogućnosti studiranja deficitarnih zanimanja - povezanih sa znanošću, tehnologijom, medicinom. Ipak, ime i ugled bilo kojih studija gradit će se još desetljećima koja su pred nama.

A u dvama desetljećima koja su iza nas, točnije prethodnih 19 godina, Dan državnosti slavili smo 25. lipnja, u sjećanje na taj datum 1991. godine kada je, izvršavajući volju hrvatskih građana izraženu referendumom 19. svibnja, Sabor Republike Hrvatske donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, kao i Ustavnu odluku kojom se ta suverenost i samostalnost ozakonjuje.

Mada mnogi nisu ni primijetili kako se ove godine na kalendaru crveni 30. svibnja (jer je praznik pao na subotu koja je svakako crvena), 2020. godina Hrvatima će, osim po epidemiji koronavirusa, ostati zapamćena i kao godina u kojoj se Dan državnosti opet vratio na dan začeća, a ne rođenja hrvatske države. Podsjetilo nas je to na veliku ulogu najveće stranke u Hrvata. Naime, tog je datuma, nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru (30. svibnja 1990.), Franjo Tuđman izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Konstituiranje prvog višestranačkog sabora na taj dan odsad opet slavi kao Dan državnosti.

Žitelje Brodsko-posavske županije na te su događaje podsjetili ovdašnji članovi HDZ-a. Govorima su se javnosti obratili predsjednik Županijske organizacije, Pero Ćosić; predsjednik Utemeljitelja, Tomislav Teskera te mlada nada stranke i predsjednica Mladeži, Sanda Livia Maduna.

No, Brođani ta obraćanja, čini se, nisu ili, pak, nisu željeli čuti jer je malokoje kućanstvo pročelje svog doma ponosno ukrasilo zastavom. Ipak, u duhu pozitivnog tjedna kakav je iza nas, možemo se tek nadati kako dolaze vremena u kojima ćemo biti toliko zadovoljni i ponosni društvom u kojem živimo da ćemo i zastave izvjestiti trajno, a ne tek u 'posebnim prilikama'.