Bolest se manifestira u obliku hemoragijske groznice kod životinja i najčešće je brzog tijeka pa od pojave do uginuća prođe tek nekoliko dana.
SLAVONSKI BROD - Prijeti li afrička svinjska kuga tradicionalnim slavonskim svinjokoljama koje su nam pred vratima te je li stanovništvo dovoljno educirano o potencijalnoj mogućnosti zaraze domaćih životinja svinjskom kugom pitanja su o kojima se progovorilo i u županijskoj vijećnici Brodsko-posavske županije.
Uzročnik svinjske kuge je DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae te uzrokuje bolest i kod domaćih i divljih svinja no, ono što je važno za napomenuti, nije opasan za ostale životinje i ljude.
Podsjetimo, o ovom se problemu, nakon što su se pojavili slučajevi izbijanja bolesti u susjednoj Srbiji, posebna pozornost posvetila i u Ministarstvu poljoprivrede koje je prije 15-ak dana izdalo i priopćenje. Uz to su u suradnji sa županijama, organizirali niz edukativnih radionica za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa afričke svinjske kuge.
"Budući da u Hrvatskoj predstoji vrijeme tradicionalne svinjokolje i prometovanja mesom svinja i živim svinjama, rizik se dodatno povećava. Stoga će se za sva gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima odrediti provedba mjere zabrane stavljanja u promet živih svinja na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Iznimno, klanje životinja na vlastitom gospodarstvu te premještanje živih svinja bit će dozvoljeno samo ako ovlaštena veterinarska organizacija prethodno provede klinički pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Klinički pregled nije potrebno provoditi ako se žive svinje otpremaju s gospodarstva izravno na klanje u odobreni objekt. - objavilo je tada Ministarstvo poljoprivrede.
- Riječ je o bolesti koja predstavlja jednu veliku opasnost za svinjogojstvo. Kako su divlje svinje prve koje bi moguću zarazu mogle prenijeti na domaće svinje akcent je stavljen upravo na lovce i hrvatske šumare kako bi se potencijalna opasnost na vrijeme detektirala", pojasnio je, uz ostalo, pročelnik Županijskog upravnog odjela za poljoprivredu Željko Burazović.
Druga linija obrane jeste pregled svinja, na što je upozorilo i ministarstvo u svom priopćenju, a o čemu Brodsko-posavska županija već godinama, posebno vodi računa.
- Mi kao regionalna samouprava već godinama, kao jedina u Hrvatskoj, sufinanciramo preglede tovnih svinja zaklanih u registriranim klaonicama. Ono što ćemo ove godine dodatno učiniti je da ćemo zapravo, kroz to sufinanciranje, dodatno pojačati aktivnosti vezane uz sigurnost zdravlja ljudi - najavio je pročelnik Burazović.
Je li virus afričke svinjske kuge opasan za zdravlje ljudi?
Uzročnik svinjske kuge je DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae te uzrokuje bolest i kod domaćih i divljih svinja no, ono što je važno za napomenuti, nije opasan za ostale životinje i ljude. Bolest se manifestira u obliku hemoragijske groznice kod životinja i najčešće je brzog tijeka pa od pojave do uginuća prođe tek nekoliko dana.
Virus preživljava najmanje: 11 dana u izmetu (pri temperaturi od 20°C), jedan mjesec u vlažnim svinjskim oborima, 70 dana u krvi na drvenim daskama, 15 tjedana u raspadnutoj krvi, 18 mjeseci u krvi na 4° C te 112 – 399 dana u proizvodima od svinjskog mesa (šunka). Same lešine su zarazne tri do pet tjedana.
Sumnju na prisutnost virusa može pobuditi svaka divlja svinja nađena uginula ili s uočenim znakovima bolesti (promijenjeno ponašanje) te svaka odstrijeljena divlja svinja na kojoj su uočene promjene na organima. Stoga je važno na vrijeme reagirati. Vjerojatnost otkrivanja virusa ASK je 55 puta veća u uginulih divljih svinja nego u odstrijeljenih, a čak 98 od 100 zaraženih detektira se u uginulih divljih svinja. Od zaraze do pojave prvih simptoma prođe tri do pet dana, a sama bolest traje od 4 do 19 dana. Virus se izlučuje dan do dva prije pojave simptoma – izlučevinama i krvlju.
Kod prijave sumnje, važna je uloga lovaca koji moraju biti educirani kako prepoznati simptome ASK i kome trebaju prijaviti sumnju. Također, moraju neškodljivo uklanjati otpad, primjenjivati biosigurnosne mjere i provoditi higijenu lova. Kod upravljanja populacijom divljih svinja s ciljem smanjenja populacije moraju povećati odstrel, ne smiju prihranjivati divljač te uz traženje i prijavu lešina provoditi odgovarajući način lova.
