SLAVONSKI BROD - Afrička svinjska kuga sve je bliže hrvatskim granicama te su na snazi visoke mjere opreza i pojačan odstrel divljih svinja koje su glavni uzročnik širenja ove bolesti. Slijedom toga, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je krajem 2018. godine dvije Naredbe, Naredbu za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području RH (NN, 111,18) i Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN, 115/18).

Iz predavanja se moglo saznati kako je uzročnik svinjske kuge DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae te uzrokuje bolest i kod domaćih i divljih svinja no, ono što je važno za napomenuti, nije opasan za ostale životinje i ljude. 

S ciljem upoznavanja lovoovlaštenika županijskih i državnih lovišta na području Brodsko-posavske županije, Ministarstvo poljoprivrede održalo je danas u Velikoj vijećnici  predavanje na temu afričke svinjske kuge.

Prezentaciju su vodili koordinator pri Ministarstvu Domagoj Križaj i Žaklin Acinger –Rogić, a uz predstavnike lovozakupnika državnih i županijskih lovišta, predstavnike veterinarske struke, sastanku su nazočili i župan Danijel Marušić, njegov zamjenik Stjepan Bošnjaković te resorni pročelnik Željko Burazović.

Iz predavanja se moglo saznati kako je uzročnik svinjske kuge DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae te uzrokuje bolest i kod domaćih i divljih svinja no, ono što je važno za napomenuti, nije opasan za ostale životinje i ljude. Bolest se manifestira u obliku hemoragijske groznice kod životinja i najčešće je brzog tijeka pa od pojave do uginuća prođe tek nekoliko dana.

Virus  preživljava najmanje: 11 dana u izmetu (pri temperaturi od 20°C), jedan mjesec u vlažnim svinjskim oborima, 70 dana u krvi na drvenim daskama, 15 tjedana u raspadnutoj krvi, 18 mjeseci u krvi na 4° C te 112 – 399 dana u proizvodima od svinjskog mesa (šunka). Same lešine su zarazne tri do pet tjedana.

"Virus ulazi u populaciju divljih svinja kontaktom sa zaraženom svinjom te se širi među populacijom divljih svinja. Zaražene lešine su izvor virusa u okolišu i u području s vrlo malom gustoćom populacije koji se širi 30-50 km godišnje. Zbog ljudske pogreške virus se prenosi na domaće svinje u novo područje gdje se zaraza nastavlja širiti. Rizični faktori koji utječu na širenje zaraze su kasno otkrivanje, populacija divljih svinja, blizina šumskih područja, neprikladna lovna metodologija, neprimjenjivanje biosigurnosnih mjera tijekom lova, krivolov kao i ostavljanje zaraženih lešina u okolišu.", istkanuto je tijekom današnjeg predavanja.

 Sumnju na prisutnost virusa može pobuditi svaka divlja svinja nađena uginula ili s uočenim znakovima bolesti (promijenjeno ponašanje) te svaka odstrijeljena divlja svinja na kojoj su uočene promjene na organima. Stoga je važno na vrijeme reagirat. Vjerojatnost otkrivanja virusa ASK je 55 puta veća u uginulih divljih svinja nego u odstrijeljenih, a čak   98 od 100 zaraženih detektira se u uginulih divljih svinja. Od zaraze do pojave prvih simptoma prođe tri do pet dana, a sama bolest traje od 4 do 19 dana. Virus se izlučuje dan do dva prije pojave simptoma – izlučevinama i krvlju.

Kod prijave sumnje, važna je uloga lovaca koji moraju biti educirani kako prepoznati simptome ASK  i kome trebaju prijaviti sumnju. Također, moraju neškodljivo uklanjati  otpad, primjenjivati biosigurnosne mjere i provoditi higijenu lova. Kod upravljanja populacijom divljih svinja s ciljem smanjenja populacije moraju povećati odstrel, ne smiju prihranjivati divljač te uz traženje i prijavu lešina provoditi odgovarajući način lova – zaključeno je na današnjem sastanku.