SLAVONSKI BROD - Na Plitvičkim je jezerima u petak, 10. lipnja 2022., formalno uručeno 45 ugovora iz Programa prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Vrijednost ugovora je 9,1 milijun kuna, a jedan od korisnika ovog Programa je i Brodsko-posavska županija. Sukladno odredbama Javnog poziva i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije - kako piše na stranicama Županije - uručen im je Ugovor za financiranje Projekta uređenja radnog prostora Centra za pomirenje, mir, međureligijsku i međuetničku suradnju „Marija Zvijezda" u Banjoj Luci. Pritom je Brodsko-posavska županija u partnerskom položaju, dok će Projekt voditi Banjalučka biskupija.

Na stranicama Ministarstva na sljedeći je način opisan cilj Programa:
Program pridonosi potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini i osnaživanju pograničnog područja Republike Hrvatske, njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju, osigurava pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala te potiče aktivaciju svih dionika na zajedničkom radu za dobrobit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i njihov gospodarski oporavak. Doprinosi stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda u pograničnom području te podiže kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru. 

Dok se tematike tih dviju rečenica kojima je opisana namjera Programa prekogranične suradnje - pružanje potpore Hrvatima u susjednoj Zemlji te sprječavanje daljnjih iseljavanja iz Republike Hrvatske - na prvi pogled razilaze, državni je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, izjavom kako smo „Mi jedan narod, živimo u dvije države, dvije domovine, imamo zajedničku prošlost, sadašnjost, a i budućnost", objasnio o čemu je riječ.

Ono što se ovim Programom želi postići je, dakle, produbljenje odnosa Hrvata u Hrvatskoj s Hrvatima u Bosni i Hercegovini te, kako stoji u objašnjenju Javnog poziva, pružiti „potporu njihovu povratku i ostanku te očuvanju njihove pune ravnopravnosti i pridonošenja gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji."

S obzirom na to da se, početkom veljače ove godine, o statusu Hrvata u Banjoj Luci - gdje će Brodsko-posavska županija surađivati na ostvarenju međuetničke ravnopravnosti - upravo, putem medija, 'polemiziralo', ne iznenađuje indirektno spominjanje 'širom otvorenih vrata'. Hrvati se, osim obnovi centra nekad najveće opatije proizvođača sira trapista i piva, mogu radovati i ovako izraženoj potpori odluče li se na „povratak" na - kako je kritizirajući predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, Udruga prognanih Hrvata s područja Banja Luke "Nazaret" izjavila - područje Banjalučke biskupije gdje je za vrijeme rata ubijeno na stotine hrvatskih civila.

No, kako će aktivnosti projekta - između ostalog - biti provođene u banjalučkom Centru za pomirenje, mir, međureligijsku i međuetničku suradnju, a provode ga bosanskohercegovačka Biskupija i jedna od hrvatskih Županija, opravdano je pitanje - tko će tu koga i s kim - zapravo - miriti, odnosno, hoće li do mirenja uopće doći... a sve s ciljem zadržavanja ljudi svih nacionalnosti u tim krajevima koji su sve više pusti.