SLAVONSKI BROD - Umjesto u velikoj dvorani slavonskobrodskog kazališta, jučerašnje besplatno predavanje o solarnoj energiji za kućanstva održano je online, zbog velikog je interesa i pogoršanja epidemiološke situacije.

Nakon što je turneja „Dobra energija" Zelene energetske zadruge u svrhu promocije solarne energije, prošle godine prošla kroz jedanaest hrvatskih gradova, na popisu ovogodišnjih jedanaest našao se i Slavonski Brod. Za to je, najprije, bila potrebna susretljivost Grada Slavonskog Broda, u čije ime su na edukaciji sudjelovali Damir Klaić, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša te Ivana Petrinjak, viša stručna suradnica za zaštitu okoliša i prostorno uređenje grada.

- Hvala na iskazu interesa da budete jedan od gradova ove Turneje. Slavonski je Brod grad koji se želi kretati u smjeru održivosti te je, kao takav, izabran za domaćina. - započela je svoje izlaganje predavačica Maja Katić iz Zelene energetske zadruge.

Trošak ugradnje kućne sunčane elektrane, potrebni uvjeti i dokumentacija, prilike za sufinanciranje, udruživanje sa sugrađanima s ciljem razmjene energije,... - samo su neke od korisnih informacija koje su građani jučer saznali iz prve ruke.

- Potičemo građane da energiju uzmu u svoje ruke. O sunčanim elektranama puno se priča u posljednje vrijeme, kao i o solarnom potencijalu kojeg Hrvatska ima u tom smislu, a od kojeg je danas iskorišten tek jedan posto. Odnosno, taj je potencijal u cijelosti neiskorišten. Nadamo se da ćemo do 2030. godine postići sto tisuća sunčanih krovova. Proces koji prethodi realizaciji takvog procesa ono je što građane najprije zanima. Prvo je potrebno provjeriti tehničke uvjete te je li građevina na koju planiramo postaviti panele legalna te ucrtana u katastar. Promatra se kolika je godišnja potrošnja tog objekta kako bi se dimenzionirala buduća elektrana. Priključna snaga objekta je također važna jer priključna snaga elektrane na mrežu ne smije biti veća od nje. Glavni dokument da bi se moglo ići prema HEP-u je glavni elektrotehnički projekt. Tu nastaje prvi trošak tržišne vrijednosti od otprilike tri do pet tisuća kuna. Potom se ide na zahtjev o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom na lokalnu ispostavu HEP ODS-a. Ako su zadovoljeni ti početni uvjeti, nema prepreke priključenju. Kad dobijemo obavijest, možemo ugraditi sunčanu elektranu. Nakon toga HEP obavlja opremu obračunskog mjesta, za što nam prethodno dostavi ponudu. Cijena toga se razlikuje u odnosu na vrstu priključka. Za jednofazni je 2600 kuna, za trofazni oko 3200 kuna. - kazala je Maja Katić, dodavši kako potom izvođač radova izrađuje završno izvješće, nakon čega se od HEP-a ishodi dozvola za trajni pogon.

Kućanstva pripadaju kategoriji postrojenja za samoopskrbu i u toj se skupini trebaju i zadržati žele li postići isplativost vlastitih sunčanih elektrana. Naime, vrate li u mrežu više električne energije no što je iz nje preuzmu, prelaze u kategoriju krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom pa se mijenja koeficijent za izračun viškova kojeg vrši HEP-a. Kako ne biste proizvodili previše energije koju ne možete potrošiti, odnosno, prije donošenja odluke o dimenzijama elektrane, iznimno je važno znati sadašnje i buduće potrebe u pogledu potrošnje. To je moguće lakše izračunati pomoću kalkulatora.

- Osim sadašnjih potreba u računicu morate ukalkulirati i buduće. Primjerice, sustave koje planirate instalirati ili električni automobil kojeg uskoro planirate nabaviti. Bitno je 'namjestiti' da elektrana ne bude veća od onoga što možete potrošiti. - pojasnila je Katić, dodavši kako su sunčane elektrane isplative kućanstvima koja trenutno plaćaju račune za struju od 300 ili više kuna. Takav sustav proizvodnje energije donosi uštedu od oko 80 posto.

Uz solarne panele na krovovima, za sunčanu su elektranu potrebni inverter, glavni razvodni ormar, brojilo te spoj s mrežnim sustavom u kojeg otpremamo proizvedene viškove (ili - rjeđe - baterije/akumulatori koji služe za njihovo skupljanje).

- Četveročlano kućanstvo koje sada ima mjesečni račun za struju od 500 kuna, a godišnje na električnu energiju potroši 6000 kuna, treba elektranu koja će godišnje proizvoditi oko 5000 kilovat sati. Za nju je potrebno 12 panela površine cca 1,6 kvadratnih metara, odnosno, ukupno je potrebno 20 kvadrata površine na krovu koja je orijentirana što više prema jugu. Godišnja ušteda za takvo kućanstvo, nakon postavljanja solarnih panela, bit će oko 4800 kuna. Za instalaciju takve elektrane potrebno je oko 40 tisuća kuna. Dakle, cijena po jednom kilovatu se kreće oko deset tisuća kuna i, uzmemo li u obzir godišnju uštedu, povrat investicije se događa za otprilike osam godina. Razvojem tehnologije potrebna je sve manja površina krova za proizvodnju veće količine energije. Današnja oprema ima mogućnost proizvoditi energiju tridesetak godina. Proizvođači daju tvorničku garanciju na 12 do 15 godina, ali isto tako garantiraju da, do 25. godine korištenja solarnog panela, njegova proizvodnost neće pasti ispod 85 posto. Neke procjene govore da bi elektrana mogla uredno funkcionirati i do četrdeset godina. - pojasnila je predavačica.

Vrijedno iskustvo tijekom rasprave koja je uslijedila nakon predavanja iznio je građanin koji solarnu energiju nastoji iskoristiti do maksimuma pa je sve moguće sustave, uređaje, čak i vozilo, 'prebacio' na energiju koju stvara pomoću solarnih panela.

- Imam 10-kilovatnu sunčanu elektranu i već sada ona mi se pokazala kao premalena. Naime, pri kalkuliranju je potrebno proširiti vidike i ne misliti samo na sadašnju potrošnju, nego i na maksimalno iskorištavanje stvorene energije u budućnosti. Sada štedimo na drvima za grijanje, plinu za kuhanje, klimatizacijskim uređajima,... to su ogromne uštede koje godišnje dosegnu do 8500 kuna. Imamo i električni automobil, Dakle, više sustava našeg kućanstva spojeno je na električnu energiju. - kazao je o osobnom iskustvu Ivan Perković.

I dok je kod obiteljskih kuća procedura nešto jednostavnija, stanari višestambenih zgrada moraju dobiti suglasnost svih suvlasnika planiraju li zajednički krov zgrade iskoristiti za postavljanje solarnih panela.

Tema za daljnji razgovor 'na daljinu' bilo je mnogo i nisu sve stale u sat i pol predavanja, no sudionici su prikupili brojna vrijedna znanja i dobili korisne kontakte. Neminovno je da se nalazimo pred energetskom krizom te da moramo početi razmišljati o tomu kako iskoristiti prirodnu energiju kako bismo postigli razinu samoodrživosti naših kućanstava. No, za to je najprije potrebno pobijediti hrvatsku birokraciju pa - primjerice - postići da zadarski HEP i onaj u Slavonskom Brodu imaju jednake kriterije, uvjete i razinu poznavanja svega spomenutog, kako građanima ne bi bili dodatna prepreka u postavljanju solarnih sustava.