3058
Prikaza
0
Komentara
DONJI ANDRIJEVCI - U donjoandrijevačkom 'Crkvenom domu' sinoć je održano predavanje o mogućnostima korištenja fondova EU pomoću lokalnih akcijskih grupa, skraćeno LAG-ova. Upravo je jedan od njih, LAG ''Slavonska ravnica'', zajedno sa općinom Donji Andrijevci, bio organizator predavanja kojim su predstavljeni potencijali zajedničkog djelovanja članova LAG-a, pojedinaca i raznovrsnih organizacija (jedinice lokalne samouprave, poduzeća i obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, udruge, škole…), u smjeru povlaćenja sredstava iz fondova Europske unije.
Središnja tema večeri bio je ruralni razvoj korištenjem potencijala lokalnih akcijskih grupa kojih u Europi djeluje preko dvije tisuće, dok ih je u Hrvatskoj 65. U Brodsko-posavskoj županiji djeluju dva LAG-a, ''Posavina'' za zapadni dio i ''Slavonska ravnica'' za istočni dio županije.
Lokalna akcijska grupa ''Slavonska ravnica'' je osnovana u rujnu 2013. godine na inicijativu Brodsko-posavske županije i 11 jedinica lokalne samouprave (Općine: Bukovlje, Donji Andrijevci, Klakar, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica, Vrpolje). Te općine zajedno u svom sastavu imaju 44 naselja s ukupnom površinom od 579 km2, te 32.463 stanovnika.
Marin Degmečić, predsjednik Općinskog vijeća, u ime Općine Donji Andrijevci, istakao je kako je Općina ušla u članstvo LAG-a svjesna velikih mogućnosti koje se nude povlačenjem sredstava fondova EU putem zajedničkog djelovanja lokalne akcijske grupe, napomenuvši da će uspješan rad udruge i u konačnici ruralni razvoj ovisiti o angažmanu članova LAG-a i kvaliteti ponuđenih projekata.
Ružica Vukovac, predsjednica udruge LAG ''Slavonska ravnica'' i načelnica općine Velika Kopanica, ukratko je predstavila dosadašnje aktivnosti udruge kao i neke od poteškoća s kojima su se dosad susretali. Istakla je važnost predavanja i edukacije o korištenju sredstava Europske unije preko LAG-a, jer kroz njih ljudi saznaju na koji način mogu razvijati vlastite projekte i poslovne aktivnosti, ali i doprinijeti zajednici u kojoj žive. U planu je predstaviti ''Slavonsku ravnicu'' u svakoj općini članici LAG-a, ako bude moguće i u svakome selu, kako bi informacije došle do svih zainteresiranih, što bi trebalo rezultirati jačanjem lokalnih inicijativa u ovim ruralnim područjima.
O učlanjivanju u LAG, upravljačkoj strukturi, aktivnostima koje provodi LAG, osnivanju, lokalnoj razvojnoj strategiji, financiranju, certificiranju i drugim posebnostima LAG-a, govorio je gost predavač Vjekoslav Radišić, direktor i vlasnik tvrtke Subra Consulting d.o.o. iz Belog Manastira. Osim kao dugogodišnji konzultant koji je pomogao u privlačenju 5,5 milijuna eura iz EU fondova za projekte u Požeško-slavonskoj županiji i 2,2 mil. eura za razvoj Belog Manastira, Radišić je surađivao i s lokalnim akcijskim grupama, kao npr. LAG-om ''Baranja''.
On je naglasio kako je najvažniji dokument svakog LAG-a lokalna razvojna strategija (LRS) temeljena na LEADER načelu, koje osim strategije obuhvaća: pristup ''odozdo prema gore'', specifičnosti područja, umrežavanje (međulagovska suradnja), financiranje iz više izvora, projekti koji povezuju više sektora (poslovni, javni i civilni), stvaranje lokalnog partnerstva LAG-a. Ova načela se provode na prostoru koji ima obilježja ruralnog, koji je homogen (fizički, povijesno, kulturno, gospodarski, politički…), a da ima više od 5.000 i manje od 100.000 stanovnika. Jedno naselje može pripadati samo jednom LAG-u, ali ne smije imati više od 25.000 stanovnika. U upravljačkoj strukturi LAG-a sa najmanje 50 posto su zastupljeni predstavnici gospodarskog i civilnog sektora, 20 posto se odnosi na predstavnike izvršnog ili upravnog tijela jedinica lokalne samouprave, žene sa najmanje 30 posto, a najmanje jedna osoba mora biti mlađa od 25 godina. Tijela LAG-a su skupština, upravni i nadzorni odbor.
Napomenuo je i kako je često lakše dobiti sredstva za projekte ako idu preko LAG-a, a ne da se neki poduzetnik ili udruga samostalno kandidiraju za sredstva, jer LAG svojim članovima daje pismo potpore zbog strateške važnosti za ruralno područje na kojem se član nalazi. Trenutačno je u Hrvatskoj 30 certificiranih LAG-ova kojima su odobrene lokalne razvojne strategije i oni imaju pravo na sredstva za administraciju (hladni pogon) u visini do 900.000 kuna za razdoblje od dvije godine.
Odgovarajući na pitanja, Radišić je na kraju rekao kako članovi unutar LAG-a ne trebaju gledati jedni na druge kao konkurenciju, jer postoji puno područja na kojima mogu djelovati udruženo, već na priliku da zajedničkim snagama kandidiraju projekte na korist svih.
Milica Milosavljević, djelatnica tvrtke Subra Consultnig d.o.o., s iskustvom ravnateljice Razvojne agencije grada Belog Manastira, prezentirala je što i na koji način financira EU, te zašto su nam potrebni LAG-ovi. Kroz neke primjere europskih zemalja (Poljska i Slovačka) pokazala je učinkovitost privlačenja sredstava EU. Poljska je dobila preko 90 posto sredstava dostupnih kroz EU projekte i ona slovi za primjer uspješnog oporavka poljoprivrede kroz sredstva EU. Hrvatska je Poljsku, u kojoj svaki poljoprivrednik ima svoga konzultatnta, koristila kao primjer za uspostavu svog sustava.
Navela je i kako su u Slovačkoj velika sredstva povučena za izgradnju javnih zgrada, cesta, kanalizacije, za elektrifikaciju ulica itd. U brojnim mjestima stoje table na objektima da su građeni sredstvima EU.