Danas je spomenik kravati, na šetnici uz Savu, doslovce ruglo grada. Ono što se moglo čuvati i održavati, zapušteno je do te mjere da bi, čini nam se, bilo bolje sve ukloniti nego držati ovako kako je sada.
SLAVONSKI BROD - Kada je Academia Cravatica, u listopadu 2008. godine, u Slavonskom Brodu podignula spomenik koji 'govori' o tomu kako je upravo taj hrvatski grad kolijevka kravate, vjerojatno nisu ni sanjali na što će taj podsjetnik na povijest sličiti danas.
Na šetalištu uz Savu tada je postavljen reljef, rad akademskog kipara Petra Ujevića koji predstavlja repliku povijesnog zemljovida iz 17. stoljeća kojeg je izradio nizozemski kartograf Nikola Sparr De Bensdorf. Originalni zemljovid spremljen je na sigurno u Državnom ratnom arhivu u Beču, a na njemu je upravo središte Broda označeno kao „Cravatten Statt", odnosno „Grad kravate", a Hrvatska kao njezina domovina.
No, lijevani bakreni zemljovid, nepunih pet godina nakon postavljanja, naprasno je nestao. Najvjerojatnije je ukraden jer se bakar, kao sekundarna sirovina, može dobro unovčiti. Naknadno su Brođani originalni reljef zamijenili plastično-gipsanom inačicom. Kako je riječ o materijalu koji nije dugoročno otporan na atmosferske utjecaje, vrlo brzo su na njemu počele nastajati pukotine i oštećenja.
Danas je ovaj spomenik kravati, na šetnici uz Savu, doslovce ruglo grada. Ono što se moglo čuvati i održavati zapušteno je do te mjere da bi, čini nam se, sve bilo bolje ukloniti nego zadržati u trenutnom stanju. Na našu žalost i sramotu.
Čast da su označeni kao 'grad kravate', neka bi druga mjesta pretvorila u pravu turističku atrakciju. S punim pravom. No, tako nije u Slavonskom Brodu, u kojemu je održavanje gipsanog spomenika rodi (mada je na zastavi grada čaplja) očito bitnije jer se u njegovo održavanje godinama ulaže, dok potencijal koji nudi povijesna činjenica o gradu kravate još nije iskorištena.
Nadamo se samo da će turistički stručnjaci ipak reagirati prije negoli su to počeli činiti s likom i djelom Ivane Brlić Mažuranić, koja je u Brodu živjela godinama i tu napisala svoje najljepše bajke, a koja je u rodnom joj Ogulinu odavno iskorištena za turističku promidžbu. U punom smislu to u Slavonskom Brodu tek treba postati zahvaljujući projektu obnove Kuće Brlić. Za spomenik kravati treba puno manje ulaganja te više nadzora i održavanja. No, potrebni su i volja i znanja za promociju onoga što imamo i što turistima možemo ponuditi. Želimo vjerovati kako brodski turistički stručnjaci to ipak mogu i znaju.
