SIBINJ - Na današnji dan, prije točno 84. godine u događajima povijesno poznatim pod nazivom "Buna seljaka brodskog Posavlja" od strane jugoslavenskih žandara ubijeno je osam seljaka s područja današnje Općine Sibinj. Svoje živote te 1935. godine dali su Petar Topalović, Ivo Janković, Mato Pejić, Ivo Katalinić, Đuro Štimac, Stipe Gunčević i Antun Ercegović - svi iz odvoračkih sela te Ante Perković iz Gornjih Andrijevaca. Sjećajući se njih i žrtve koju su dali boreći se za samostalnu Hrvatsku za koju su pali i brojni branitelji sibinjskog kraja u Domovinskom ratu, današnji dan žitelji ovoga kraja obilježavaju kao Dan Općine.

Ove godine svečanije i bogatije nego i jedne ranije. Bogat kulturni, zabavni i sportski program koji je trajao pet dana završen je danas svečanom sjednicom Općinskog vijeća, obilježavanjem Dana škole te polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i kod spomenika Sibinjskim žrtvama.

U nazočnosti župana Danijela Marušića, kao izaslanika predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Pere Ćosića, kao izaslanika hrvatskog Sabora i premijera Andreja Plenkovića, kao i ostalih gostiju i uzvanika svečana sjednica održana je u dvorani sibinjske osnovne škole koja od početka ove školske godine nosi naziv "Sibinjske žrtve". Uz prigodan program, koji su priredili učenici, gostima se obratio predsjednik općinskog vijeća Krunoslav Eraković, koji se u svom govoru osvrnuo na Domovinski rat, kojeg danas mnogi, kako je istaknuo, pokušavaju relativizirati.

- Danas se prisjećamo žrtve ljudi iza kojih je te 1935. godine 17-ero djece ostalo bez očeva, ali danas se prisjećamo i žrtava Domovinskog rata koji su za Hrvatsku i istinu dali ono najvrjednije - svoje živote. Zato s ovoga mjesta njihovim roditeljima, suprugama i djeci želim poručiti da nisu sami u svojoj boli. Njihovi heroji su i naši heroji - poručio je Eraković s govornice u dvorani sibinjske osnovne škole. 

Škole koja je na prijedlog školskog vijeća, a odlukom vijećnika Županijske skupštine Brodsko-posavske županije od ove, 2018./2019. odgojno-obrazovne godine ponijela naziv upravo po žrtvama kojih su se danas Sibinjci prisjetili.

- Naše ime je možda neobično za školu, ali čuva sjećanje na časnu povijest ovoga kraja - kazao je Josip Šišmanović, ravnatelj škole koja je danas, uz Dan općine, obilježila i svoj Dan, a čiji su učenici prigodnim programom uveličali današnju svečanost. 

Čestitke povodom Dana Općine Sibinj, ali i Dana škole, svim nazočnima je uputio i predsjednik Županijske skupštine Brodsko-posavske županije, Pero Ćosić koji je u Sibinj stigao i kao izaslanik predsjednika hrvatskog Sabora i Vlade Republike Hrvatske. 

 I Ćosić i župan Danijel Marušić, kao izaslanik predsjednice RH-a, u svojim su govorima podsjetili kako su Sibinjske žrtve predstavljale svojevrstan križni put za hrvatski narod, a čija je zadnja postaja bio Domovinski rat. 

- I žrtve iz 1935. godine i iz Domovinskog rata imaju istu ideju bez obzira na vremenski odmak - a to je ideja o slobodnoj Hrvatskoj državi. I zato ih nikada ne smijemo zaboraviti - kazao je župan Marušić. 

 Svečana sjednica Općinskog vijeća bila je prilika i za pogled u posljednjih godinu dana rada i života sibinjskog kraja, u kojem je, prema riječima načelnika Općine Josipa Pavića napravljeno puno iskoraka za boljitak stanovnika svih naselja općine, a ne samo njena središta.

 - Započeli smo dva EU projekta, potpisali smo ugovor za izgradnju vrtića, kroz projekt Zajedno smo zaposlili 16 osoba koje svakodnevno pomažu stotinjak starijih žiteljima općine, povukli smo 400 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije za izgradnju vodovodne mreže Brčino i Ravan, kao i 350 tisuća kuna za izgradnju pješačkih staza u Slobodnici. Prioritet nam je ove godine vrtić kojeg moramo završiti u roku od godinu dana i zbog dužine trajanja projekta i sami ćemo morati izdvojiti 1.5 milijun kuna. Imat ćemo sredstava ali ćemo ove godine morati vrlo oprezno baratati sredstvima, no bitno je da nitko neće biti uskraćen ni za što - kazao je uz ostalo Josip Pavić, načelnik Općine Sibinj, u kojoj s 1. siječnja ove godine trgovine ne rade nedjeljom, načelnik Općine u kojoj su uveli pronatalitetne mjere, Općine u kojoj su uveli program za mlade obitelji do 15 tisuća kuna za kupovinu kuće ili zemljišta ili 7.5 tisuća za infrastrukturu za kuću.

Sibinjske žrtve kao uvod u novo krvoproliće
Sibinjske žrtve bile su uvod u još jedno krvoproliće na ovim prostorima. Samo dan kasnije, 20. veljače 1935. na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora na ovim hrvatskim, prostorima. Tada su na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni: Mirko Milec, Ivan Martić i Stipo Mirković (svi iz Ruščice) te Tomo Vargić, Ivan Borevković i Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).
'Ovim događajima, kada je smrtno stradalo 14 seljaka, prethodilo je uhićenje nekoliko seljaka iz Glogovice i Slatnika koji su uhićeni zbog skidanja ploča s ćiriličnim napisima te proslavom Papinog dana 17. veljače. Tada je župnik Praskić završio svoj govor sa "Živjela Hrvatska" što je okupljeno mnoštvo burno pozdravilo, a vlasti su uhitile 10 seljaka. Drugog dana započelo je okupljanje seljaka koji su krenuli za Slavonski Brod kako bi prosvjedovali, ali ih je u Sibinju dočekala žandarmerija, brutalno ubila osam seljaka i više desetaka uhitila. Ista drama ponovila se dan kasnije, 20. veljače kada je na brodskom mostu zaustavljena skupina seljaka iz Vrbe i Ruščice. Tom prilikom je na Gradskom groblju ubijeno šest seljaka dok ih je više ranjeno, uhićeno i osuđeno na višegodišnje kazne zbog pokušaja rušenja režima srpske dinastije Karađorđevića.', pisao je Željko Mužević.