Ministrica i ministar – nebo i zemlja

Oni stariji među čitateljima sjećaju se dobro Lovrakovog "Vlaka u snijegu". Dječja knjiga, dječji film, lagano štivo, ali i nezaboravna pjesmica: "Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...". Zašto je tako lako slagati se "nepametnim" klincima u nižim razredima osnovne škole, a tako teško složiti se "mudrim" glavama koje vode društvo i državu? Ipak i u političkim odnosima, politika u kulturi je svijetla iznimka.

Radna atmosfera ovoga sastanka, uljuđeni dijalog, kakav je ostvario svojim moderiranjem domaćin, župan Danijel Marušić, čiji je poziv i predstavnicima Grada svojevrsno ugodno iznenađenje, ali i putokaz kako treba djelovati lokalna politika prema središnjoj državi, ugodno su iznanadili...

U sklopu redovitih posjeta svim hrvatskim županijama, pri kojima se upoznaje s radom i problemima kulturnih ustanova, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, zajedno sa svojim pomoćnikom, Zlatkom Uzelcem, saborskim zastupnikom i zamjenikom đakovačkog gradonačelnika, Ivicom Mandićem i suradnicima posjetila je danas i Brodsko-posavsku županiju. Učinila je ono što je prije nekoliko dana u životno znatno alarmantnijoj situaciji učinio i ministar zaštite okoliša. Međutim, dok su tijekom Noći vještica frcale iskre i izgovarale se teške riječi, kultura je pokazala kako se, i bez obzira na različite političke opcije, u resoru u kojem nema novca, mogu na miran način i bez povišenih tonova slušati prijedlozi, vagati što se može učiniti i zajednički donijeti stavove o prioritetima.

Sastanak je upriličen u najjačem domaćem sastavu: župan Danijel Marušić, oboje zamjenika župana, Ružica Vidaković i Davor Vlaović, te svi županijski pročelnici. Zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda, Zoran Ivanović (gradonačelnik Mirko Duspara je bio službeno odsutan u Zagrebu, na davno zakazanom sastanku u Hrvatskim cestama), s gradskim koordinatorom za projekte u kulturi Petrom Bašićem. Načelnik općine Stara Gradiška, Velimir Paušić. Ravnateljice brodskog i novogradiškog muzeja Ivanka Bunčić i Marija Mihaljević, kao i bivša ravnateljica novogradiškog muzeja Vesna Kolić Klikić. Ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod Ivan Stipić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu Željka Perković sa suradnicima, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, mr.sc.Ivan Medved, ravnatelj KKD IBM Hrvoje Špicer, voditelj Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje dr.sc.Stanko Andrić, voditeljica Spomen galerije Ivana Meštrovića Ljubica Dumenčić... Izostao je samo (pozvani) novogradiški gradonačelnik, Josip Vuković.

Jad i bijeda hrvatske kulture

Uvodno, ministrica je kazala ono što mnogi ne znaju, a dobro pokazuje kakva smo mi to država. Za kulturu je ove godine izdvojeno samo 0.57% državnog proračuna... Istovremeno, na primjer, Mađarska ili i od nas siromašnija Bugarska izdvajaju po 1.5% godišnjega proračuna, a Slovenija izdvaja 2%, Estonija čak više od 3% (gotovo više nego li Hrvatska izdvaja za obranu)! Njemačka je sa 9 milijardi eura godišnje za kulturu, s nekog drugog planeta...

 "Tko je taj koji će sjeći sjekirom i birati što vrijedi s popisa kulturnog stvaralaštva?"

Da kultura nije trošak svjedoče i ovi podaci: kultura danas u EU zapošljava 8.5 milijuna ljudi! Ona, uz tih tri i pol posto ukupno zaposlenih, pri tome, proizvodi gotovo 4.5% ukupnog bruto domaćeg proizvoda EU.

Ipak, i iz takvog minimalnog hrvatskog proračuna za kulturu, uzeto je sve što se moglo, pa je državni oberblagajnik Slavko Linić u prošli petak pokupio sav novac(?) koji je ministarstvo kulture zadržalo na računu do ovih kasnih dana u godini. Kao da će tih pet milijuna kuna spasiti državni proračun?

Upitala se ministrica zatim, trebamo li "razbacivati" novac na stotine malih projekata ili koncentrirati napore na velike projekte? Pojednostavljeno, treba li ministarstvo platiti izdavaču značajnih izdanja (primjerice, Hrvatskom institutu za povijest) za deset knjiga po pet tisuća kuna, i na taj način omogućiti pojavljivanje mnoštva raznorodnih sadržaja ali uz rizik da i uz potporu ministarstva ostanu neisplativa, ili platiti pedeset tisuća kuna samo za jedno djelo i na taj način sigurno ostvariti jedan kulturni doseg ali ostaviti mnoštvo malih kulturnih djelatnika/djelatnika na cjedilu? "Tko je taj koji će sjeći sjekirom i birati što vrijedi s popisa kulturnog stvaralaštva?" zapitala se ministrica Zlatar Violić.

Pojedinačna ispovijed korisnika proračunskih sredstava

Županijski pročelnik zadužen, između ostaloga, i za kulturu, Vladimir Štefanek, pojasnio je ministrici kako je naša županija jedna od najboljih kad su u pitanju izdvajanja za kulturu (gotovo 12-15% izvornog proračuna ulaže se u kulturu svake godine!); nažalost, samo u relativnim omjerima. Kako je izvorni županijski proračun, čak i za hrvatske pojmove, tek bijednih 35 milijuna kuna, apsoulutni iznosi su zapravo smiješni, pogotovo kad se odbiju fiksni, personalni i režijski troškovi nekoliko kulturnih ustanova.

Brodsko-posavska županija je jedina županija u državi koja nema nijedan muzej sa stalnim postavom.

Nakon toga je govorio o problemu koji nam u brodskoj kulturi gori već desetljećima: obnovi zgrade starog Magistrata kod franjevačkog samostana i uređenju cijelog muzejskog kompleksa u Slavonskom Brodu.

Tragično, Brodsko-posavska županija je jedina županija u državi koja nema nijedan muzej sa stalnim postavom. Obnova Muzeja Brodskog Posavlja, već više od 20 godina, čeka da novac pronađu županija ili ministarstvo kulture; a novca nema.

S konačno popunjenom dokumentacijom, ravnateljica Bunčić je pokrenula, zajedno sa županijskom razvojnom agencijom CTR, predlaganje projekta za izgradnju prema EU pretpristupnom fondu IPA 3C, od kojega se očekuje cjelokupno financiranje. Direktor CTR-a Dragan Jelić procijenio je kako je šansa velika na predstojećem prosinačkom natječaju, a ministrica je izraziola punu potporu projektu. Ministrica je štoviše rekla kako će poduprijeti taj najvažniji županijski projekt, čak i ako se sredtsva ne ostvare od EU. Ako ga ne podupre Europska Unija, prvu fazu obnove Muzeja, vrijednu preko devet milijuna kuna, kroz tri godine, financirati će Ministarstvo kulture i Županija, podjednako, kako bi Brođani konačno dobili stalni muzejski postav.

Nakon toga, riječ je dobio zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda, mr. Zoran Ivanović. Zamjenik ga je dobro zamijenio, istaknuvši kako je Grad Slavonski Brod samostalno pokrenuo više važnih projekata u kulturi od kojih su neki i državnog značaja. Tvrđava, kuća Brlić i "Svijet bajki Ivane Brlić Mažuranić" su, uz Tadijanovićev spomen dom, prepoznatljiv brand grada.

Ono što se ne može, jest nadići ograničenja gradskog proračuna i tu Grad očekuje potporu ministarstva.

Na njegovo izlaganje nadovezao sam se i istaknuo kako je projekt obnove Tvrđave preduvjet turističkom i kulturnom razvoju. Ako Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova Europske Unije odobri Gradu 9,9 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju, onda Grad Slavonski Brod sigurno dobiva 260 milijuna kuna za obnovu prve faze Tvrđave i razvojni poticaj nemjerljive veličine.

Ako Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova Europske Unije odobri Gradu 9,9 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju, onda Slavonski Brod sigurno dobiva 260 milijuna kuna za obnovu prve faze Tvrđave i razvojni poticaj nemjerljive veličine.

EU ne smatra kulturu troškom, već ulaganjem u razvoj (korištenjem do sada neiskorištenih potencijala). Istaknuo sam da: "...europski proračun za kulturu fokusira se na vrlo specifične projekte gdje je dodana EU vrijednost jasna i najveća, poput transnacionalnih suradnji i projekata koji promiču kulturnu i lingvističku raznolikost...", kako se kaže u obrazloženju proračuna EU.

Naglasio sam da i Tvrđava Stara Gradiška zaslužuje cjelovitu obnovu, pogotovo ako dobijemo bespovratna sredstva. Zašto u tom mjestu ne bi bio jedinstveni europski Centar za proučavanje totalitarizama (od AU, YU, NDH, SFRJ...) koji bi privukao nekoga od desetaka milijuna prolaznika preko mosta u Gradiški, baš kao što će naša Tvrđava privući neke s graničnog prijelaza u naš grad.

Znam za zamisao da se 2020. hrvatski grad kandidira za Europsku prijestolnicu kulture, pa sam predložio neka se baš Slavonski Brod i njegov Festung kandidiraju zajedno s ostale četiri tvrđave za takvog hrvatskog ambasadora u svijetu.

Također, naglasio sam da Slavonski Brod i njegov budući Centar Granice mogu tako postati ono što je Svjetski ekonomski forum u Davosu. Svjetski forum Granice (granice kultura, civilizacija, mentaliteta...) mogao bi okupiti stručnjake iz cijeloga svijeta u našem gradu i pomoći suočavanju s globalnim izazovima 21. stoljeća.

Potencirao sam ovaj aspekt, znajući da se sama ministrica nekada bavila problemima alieniteta i alterniteta, "slike o drugome", osobito kulturoloških aspekata toga. Reakcija kojom je pozdravila moje izlaganje i rekla da "...nije znala da taj budući Centar ima takve zamisli i ambicije, ali ga baš zato s radošću podržava", potvrđuje da sam gađao u pravu žicu.

Pomoćnik ministrice, Uzelac, spomenuo je i zamisao o osnivanju Agencije za obnovu Tvrđave, te predložio neka se u tu Agenciju uključi i Županija, jer samo ova županija ima čak dvije velike tvrđave na svom teritoriju.

Ministrica je rekla da joj je ideja Agencije bliska, pogotovo ako ne bude uključivala velike troškove "hladnog pogona" već samo projektne troškove obnove ovih vrijednim spomenika.

Slavonski Brod i njegov budući Centar Granice mogu tako postati ono što je Svjetski ekonomski forum u Davosu. Svjetski forum Granice (granice kultura, civilizacija, mentaliteta...) mogao bi okupiti stručnjake iz cijeloga svijeta u našem gradu i pomoći suočavanju s globalnim izazovima 21. stoljeća.

Zamjeniku Ivanoviću je rekla da je kuća Brlić u njenim planovima, kao jedna od takozvanih "književničkih kuća" kakve su suvremene u Europi, a kod nas se zna što Ivana Brlić Mažuranić i cijela obitelj Brlić znači. Načinio bi se jedan Centar za istraživanje građanskog života na granici u 19. stoljeću, s malim muzejskim a velikim radnim dijelom u kući Brlić, koju je Grad konačno otkupio. S tim u svezi, obećala je i pomoć u saniranju krovišta.

Na izlaganje prethodne dvojice koji su potencirali obnovu brodske Tvrđave, nadovezao se i Velimir Paušić, načelnik općine Stara Gradiška. Manje je poznato da je kompleks starih zgrada u Staroj Gradiški zapravo bio dio nekadašnje barokne tvrđave poput brodske, koja je u ono vrijeme bila jedna od najmodernijih u Austrijskoj Carevini, ali je nebrigom i uništavanjem nestao. S druge strane, stalni zatvorski sustavi, sve do posljednjih, kazamata NDH i SFRJ, ipak su očuvali dio kompleksa. Općina nema novca za obnovu, ali ima gotovu projektnu dokumentaciju. Načelnik je istaknuo da je najveći problem urušen krov na najvećoj zgradi, a ministrica je rekla da "sva kulturno-konzervatorska intervencija uvijek počinje od krova" i obećala da će se hitnom sanacijom krovišta spriječiti daljnje propadanje zgrade.

Predstavnici Muzeja Nova Gradiška govorili su nakon toga o njihovim problemima. Muzej radi na čak 6 lokacija(!), a građa je smještena na čak četiri, i naravno nemaju stalni postav. Iznosi od dva do tri milijuna kuna, omogućili bi da se konačno dovrši barem dio prostora u kojima bi Novogradiščani mogli uživati u izloženoj baštini. Također, govorili su i o istraživanju i uređenju srednjovjekovnih gradina, koje bi se uskoro moglo ponuditi na turističku eksploataciju.

Gradski kulturnjaci

Gradske ustanove u kulturi došle su na red posljednje, ali ne manje važne. Ministrica je gotovo dva sata strpljivo slušala, komentirala i bilježila njihove probleme i prijedloge.

Hrvoje Špicer istaknuo je kako je KKD IBM najveća dvorana istočno od Zagreba, a sa samo osam djelatnika, uspjeli su dovesti u nju stotine izvođača i tisuće posjetitelja. Ministrica je prekinula njegovo izlaganje upitom koliko predstava ima u dvorani. Ravnatelj Špicer rekao je da je dvorana ispunjena programima 120-130 dana godišnje, a s 15-20 gostovanja i povremenim dolascima mjuzikla, baleta i opere u grad, popunjava se cijela lepeza kulturne ponude.

Komentar ministrice je bio da Slavonski Brod i Osijek, te Požega imaju najjači glazbeni repertoar izuzevši Zagreb! "Razvikani ljetni festivali od Zadra do Dubrovačkih ljetnih igara žive samo dva mjeseca" istaknula je, dok je cijelu ostalu godinu tamo kulturna pustoš, napomenuvši da je osim toga suradnja među njima na nuli (čak pet morskih ljetnih festivala nije se sjetilo organizirati niti jednu(!) predstavu ili produkciju iz nekog od drugih festivalskih gradova), a istovremeno vuku novac od ministarstva nemilice.

Ravnatelj Gradske knjižnice, Ivan Stipić naveo je da njegova ustanova radi na jednom projektu koji je vodeći i u europskim razmjerima (digitalnoj knjižnici). Tražio je potporu ministrice, minimalnim sredstvima za takve najmodernije napore i ona ju je promptno dala, barem danas, na deklarativnoj razini.

Voditelj Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Stanko Andrić, zahvalio se na pozivu, premda je ustanova zapravo pod ingerencijom Ministarstva znanosti. Zamolio je da potpora izdavačkoj djelatnosti ustanove ostane na dosadašnjoj zavidnoj razini.

Ministrica je izrazila zadovoljstvo naporima koje sve strukture vlasti ulažu u privlačenje novca iz EU, jer u većini krajeva samo čekaju pomoć ministarstva

Pomoćnik ministrice, Zlatko Uzelac, istaknuo je kako je Institut zapravo ustanova regionalnog značaja, pa i državnog. Rekao je da su teme koje obrađuje, od antike i srednjeg vijeka do sada bile zanemarene, a da je Andrić osobno zapravo udario temelje sustavnog proučavanja tog ranijeg srednjovjekovnog razdoblja našeg Međurječja, da su njegovi prilozi kozervatorskim studijama za planinsko područje Papuk i za Ilok maestralni, da je Andrić donio "mađarski pogled" u našu historiografsku znanost...

Najavio je i veliku izložbu osmanskih kulturnih tragova s ovog područja jer je, kako je istaknuo Uzelac, tih gotovo 200 godina osmanske vlasti u ovim krajevima isto naša(!) povijest i naša(!) kultura.

Ravnatelj Arhiva, mr. Medved, osvrnuo se na teško stanje u podružnicama arhiva u Novoj Gradiški i Požegi, a ministrica je obećala da će se već 2013. riješiti barem nužan smještaj radnih prostora i zaposliti neki od djelatnika koji nedostaju za redoviti rad.

Ministrica je izrazila zadovoljstvo naporima koje sve strukture vlasti ulažu u privlačenje novca iz EU, jer u većini krajeva samo čekaju pomoć ministarstva, tražeći pomoć gdje ju zapravo ne mogu dobiti. Pohvalila je i konkretno povlačenje sredstava za pojedine manje ili veće projekte iz Europske Unije, jer je istaknula kao negativan primjer baš najmoćniji lokalni fiskalni ustroj, onaj grada Zagreba. S obzirom da imaju puno novca, nisu se ni potrudili pokušati uzeti nešto iz EU fondova, pa su napori "provincije" u tom smjeru pohvalni.

... Eh, da su samo svi resori, na svim razinama, kulturni poput kulturnjačkih?

"Neshvatljiva lakoća suradnje"

Na kraju ovoga izuzetno plodotvornog sastanka, uslijedio je zajednički nastup pred kompletnom novinarskom postavom s ove naše županijske razine, na kojoj je ponovljeno što se na sastanku zaključilo, uz uvažavanje i županijske i gradske i stručne razine...

Radna atmosfera ovoga sastanka, uljuđeni dijalog, kakav je ostvario svojim moderiranjem domaćin, župan Danijel Marušić, čiji je poziv i predstavnicima Grada svojevrsno ugodno iznenađenje, ali i putokaz kako treba djelovati lokalna politika prema središnjoj državi, ugodno su iznanadili...

Jasni stavovi što hoćemo i što mislimo da trebamo dobiti, dobili su potvrdu i od strane ministrice Zlatar Violić, koja je obećala sve što je realno i ostvarivo...

... Eh, da su samo svi resori, na svim razinama, kulturni poput kulturnjačkih?