Na primjer, tvrđava Alba Julija u Transilvaniji, kao rumunjsko-mađarski kulturni projekt, dobila je bespovratno 120 milijuna eura za sličnu, čak i manju tvrđavu iz istog razdoblja baroka!
Latinska riječ za beton izvedena je od riječi concretus, što znači zgusnut, kompaktan, a povlači porijeklo iz pasivnog participa perfekta concrescere "izrasti", "srasti" (skupa, iz mnoštva rasutih, blatnjavih čestica u jednu čvrstu gromadu umjetne stijene). Ne znam je li etimologija hrvatske riječi "konkretan" takva da dolazi od istoga latinskog korijena kao i engleska riječ za beton, ali svima nama, iz nekih poludavnih vremena, ostalo je da konkretnim smatramo samo nešto što je već ostvareno i čvrsto postoji, po mogućnosti u nečemu čvrstom - betonu.
Nije upisano u beton, ali...
U kulturi obično konkretne rezultate nije baš lako pokazati; nema cigle ni betona koji ostaju za sjajnom baletnom predstavom ili nenadmašnom kreacijom kakve violinistice, čiji se zvuk rasplinuo iznad oduševljenog auditorija, u jednom jedinom trenutku i nikad ga više. Premda za takvim djelima ne ostaje ništa više do osjećaja zadovoljstva konzumenata umjetnosti i takvog kulturnog trenutka, ne možemo reći kako to nisu vrhunci kulture.
Kod obnove i čuvanja materijalne baštine nekih davnih vremena, imamo pak praktičnija "konkretna" mjerila za ocjenjivanje uspješnosti rada u kulturi. Ako se obnovi kakvo spomeničko zdanje, staro pokoje stoljeće, ono ostaje na uvid i divljenje naraštajima i u sljedećim stotinama godina.
Tako će se rad u kulturi (i) ovoga gradonačelnika, svih djelatnika brodske Gradske uprave, Turističke zajednice, Konzervatorskog odjela, a dakako i mene kao koordinatora, mjeriti prije svega ostvarenim concret-nim rezultatima. Kad bude obnovljena Tvrđava i osnovano Sveučilište, te obnovljene još neke zgrade za koje sam zadužen koordinirati, onda možemo reći što se ostvarilo u materijalnoj kulturi... Ostvarenje vrhunskih djela neke nematerijalne brodske kulture, onda će biti lakše i zadaća pravih "kulturnjaka-umjetnika" koji će imati osigurane uvjete za stvaralaštvo, a ne materijalne izlike za izostanak takvih ostvarenja.
Dvije komparativne prednosti, dva ključna projekta
Ponavljam i ponavljat ću valjda do besvijesti: dok god država gospodarski ne stane na noge (a prognoze su kako će se to dogoditi tek iza 2014.) ili dok god svjetska kriza ne posustane, jedine razvojne prilike koje Brod može koristiti povezane su uz komparativne prednosti našega geografskog položaja, a zbog našeg siromaštva razmjerno su lako ostvarive potpore iz EU strukturnih i kohezijskih fondova.
Jedna od naših prednosti je što će od 1. srpnja 2013. Slavonski Brod biti najveći grad na granici čitave Europske Unije!
Jedna od naših prednosti je što će od 1. srpnja 2013. Slavonski Brod biti najveći grad na granici čitave Europske Unije!
I to baš na granici s vječno nemirnim balkanskim jugoistokom. Ako mi nećemo (a sasvim u duhu koji krasi EU kao dobitnika Nobelove nagrade za mir) pokrenuti proučavanje razlika koje su dovele do sukoba, a koje nas stoljećima i priječe u ostvarenju razvitka, onda ne znam tko to, meritorno, uopće može pokrenuti? Ne vidim boljega grada u svijetu od Slavonskog Broda u kojem bi, na samom izvoru sukoba ali i prožimanja, bili plodniji nekakvi balkanski stuiji, ili studiji razrješavanja konflikata ili menadžmenta konflikata ili kako se to već kaže u modernom newspeaku.
Ne vidim da bi tisuće mladih iz jugoistočne Europe koji bi htjeli školovati se u EU, moglo doći u bilo koji drugi europski sveučilišni grad osim ovoga, njima najbližega i njima najsličnijega?
No o tom sveučilištu (i o koracima koje poduzimamo da ga dobijemo), a kojega nam Republika Hrvatska naprosto duguje, pisat ću opet nešto u četvrtom nastavku ovoga izvješća.
Druga prednost i veliki projekt jest Tvrđava... Brodski Festung - koji je gotovo dva stoljeća omeđivao gabarite rasta i razvoja grada - mogao bi od utega oko brodske razvojen priče, postati lokomotiva koja bi nas mogla vući barem nekoliko godina (dok ne stasamo u takozvanom "realnom sektoru").
Novo gradsko središte
Grad Slavonski Brod, 1994. godine, od MORH-a je dobio u vlasništvo Tvrđavu koja ima površinu od preko 350.000 metara kvadratnih - u samom središtu grada. Od tada nastoji, vlastitim sredstvima, obnoviti ovaj jedinstveni spomenik kulture za koji je pokrenut postupak upisa u svjetsku baštinu UNESCO-a.
Neki su čak predlagali neka se Festung, kao "stara ruševina", sruši, a na tom prostoru naprave stambena naselja i shoping centri! Prevladao je ipak razum. Grad je, do sad, obnovio sedam objekata i potrošio oko sedam milijuna kuna na različite dokumentacije, oko šest milijuna kuna na zemljane radove i preko 19 milijuna kuna na obnovu građevina. Ukupno preko 32 milijuna kuna u posljednjih 15-tak godina.
Grad je do sada obnovio sedam objekata i potrošio oko 7 milijuna kuna na različite dokumentacije, oko 6 milijuna kuna na zemljane radove i preko 19 milijuna kuna na obnove građevina.
Stavivši sve dosadašnje radove u perspektivu: obnovljena Tvrđava imat će 99 objekata vrijednih preko tri četvrt milijarde kuna!
Projekt obnove s idejnim rješenjem Lončarić-Planić-Uzelac-Diklić stvorit će novo središte grada Slavonskog Broda, s centralnim trgom oko obnovljene kapele Svete Ane (uz vatikansku osobnu papinsku kapelu, jedine oktogonalne crkve na svijetu!), hotelom, gimnazijom, prostorima za Muzej i Centar Granice, prostorima za tradicijsko obrtništvo, više od stotinu manjih poslovnih prostora, konjušnicom, socijalnim Domom umirovljenika, novim dječjim vrtićem, zgradom sa stanovima za mlade znanstvenike, najvećom pivnicom između Zagreba i Osijeka, kongresnim centarom s tisuću sjedala, mini sportskom dvoranom za borilačke sportove, Europskim domom Slavonski Brod, prostorom za desetke udruga građana, multimedijalnim centarom, akvarijem, zvjezdarnicom, jedinstvenim Muzejom tambure, Spomen izložbom Domovinskog rata, novim prostorom Galerije umjetnina s velikim klimatiziranim depoom, uredima Konzervatorskog odjela u Brodu, glazbenom školom, gradskom upravom (već obnovljenom i funkcionalnom), budućim sjedištem Sveučilišta u Brodu, s rektoratom, digitalnim referalnim centrom, mini dvoranom za promocije knjiga i druge kulturne događaje s do stotinjak posjetitelja, i tako dalje... U konačnoj obnovi, Grad bi dobio oko 70.000 kvadratnih metara zatvorenog poslovnog prostora!
Birokracija nas zapravo požuruje!?
Napisao sam već kako je održan dobar sastanak s zamjenikom ministra regionalnog razvoja dr.sc. Jakšom Puljizom 10. srpnja, u Zagrebu. Nakon prvoga sastanka, sa zamjenikom ministra regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, pokazalo se kako birokracija ima svoje mane (višemjesečno čekanje na odgovor na jednostavna, mada bitna financijska pitanja), ali i svoje prednosti: birokracija nikada ne želi da se nekome pričini kako ona ne radi ništa!
Vladi Republike Hrvatske, u stvari, usfalilo je gotovih projekata kojim bi mogla crpiti prvi novac iz fondova EU, namijenjenih "razvoju nerazvijenih krajeva" kako se svojevremeno tepalo jugoslavenskim federalnim fondovima solidarnosti. Zbog toga, projekt obnove Festunga došao im je kao naručen, u pravom trenutku. Osobito u svjetlu činjenice da je brodski projekt idejno gotov, projektna dokumentacija košta relativno malo, a povlače se iznimno velika bespovratna sredstva. Najvažnija činjenica je da projekt obnove, u potpunosti, odgovara zahtjevima EU za financiranje razvojih projekata, koji se po defaultu odobravaju ako ih država članica stavi na popis strateških razvojnih projekata, bez troška za proračun, osim najosnovnije dokumentacije (studije utjecaja na okoliš, studija izvedivosti i dijela projektne dokumentacije prije prijave na natječaj EU). Primjerice, tvrđava Alba Julija u Transilvaniji, kao rumunjsko-mađarski kulturni projekt, dobila je bespovratno 120 milijuna eura za sličnu, čak i manju tvrđavu iz istog razdoblja baroka!
Ukupan trošak obnove Festunga procijenjen je, u tri modela, na iznos od 425 do 740 milijuna kuna. U svakom modelu sadržano je sve što gradu treba, razlika je u razvoju zemljanih bedema i infrastrukture, a ne površini i vrsti zatvorenih sadržaja. Za sve ove aktivnosti već postoje idejna rješenja, arhitektonske i konzervatorske studije, pa bi se moglo pristupiti izradi izvedbene natječajne dokumentacije, a projekt bi se stigao prijaviti odmah po ulasku Hrvatske u EU.
Obnova Tvrđave zamišljena je i bila bi pilot projekt za obnovu pet kontinentalnih tvrđava: Slavonski Brod, Osijek, Stara Gradiška, Koprivnica i Karlovac. Isto tako, mogla bi se proširiti kao model obnove stonskog zidinskog kompleksa i austrijskih obalnih utvrda...
Obnova Tvrđave zamišljena je kao pilot projekt za obnovu pet kontinentalnih tvrđava: Slavonski Brod, Osijek, Stara Gradiška, Koprivnica i Karlovac. Isto tako, mogla bi se proširiti kao model obnove stonskog zidinskog kompleksa i austrijskih obalnih utvrda...
Kako je Ministarstvo regionalnog razvoja hitno i birokratski tražilo da im se ponude prijedlozi za prijavu na fondove već u 2013. (mi smo planirali kompletan projekt obnove kandidirati za financijsku perspektivu EU 2014-2020), trebalo je hitno udovoljiti takvim zahtjevima.
Razrada prve faze obnove Festunga
Po nalogu gradonačelnika Mirka Duspare, direktorica Turističke zajednice dr.sc. Biljana Lončarić i ja, u dogovoru s idejnim projektantima, gotovo preko noći, pripremili smo konkretan(!) prijedlog za Ministarstvo regionalnog razvoja.
Iz cjelokupnog projekta obnove izdvojio sam ono što se može obnavljati odmah (uglavnom već postojeći objekti za koje je potrebna samo obnova (ili dovršetak obnove), sanacija i instalacije, a bez dogradnje sada nedostajućih građevina (uglavnom velikih kontragardi ispred bastiona, koje bismo gradili u drugoj fazi).
Tako je zatražen projekt u kojemu je predviđeno sljedeće:
Bastion Sv. Karla - dovršetak obnove za 830.000 kuna
Bastion Sv. Elizabete - dovršetak obnove za 830.000 kuna
Bastion Sv. Mihovila - dovršetak obnove za 830.000 kuna
Bastion Sv. Eugena - dovršetak obnove za 830.000 kuna
Kurtina sjever - (obnova zapadnog dijela i dogradnja istočnoga) 28.220.000 kuna
Kurtina istok - 29.650.000 kuna
Kurtina zapad - 29.578.000 kuna
Kurtina jug - (možda se ne bi obnavljala ako se ne bi obnavljala i vrata?) 29.578.000 kuna
Mala barutana - 5.200.000 kuna
Velika barutana - 8.890.000 kuna
Kavalir sjeverno krilo - (Centar Granice) 56.820.000 kuna
Kavalir sjeverno krilo - (zvonik) 2.620.000 kuna
Kavalir istočno krilo - (djelomično bi se ostavio ruševan u staklu!) 28.340.000 kuna
Kavalir zapadno krilo - (dovršetak obnove) 28.330.000 kuna
Desna štapska vojarna - (zgrada blizanac Klasične gimnazije, rektorat ili hotel?) 28.250.000 kuna
Vodeni most - 3.350.000 kuna
Oružni trg - (uređenje donjeg postroja, granitna kaldrma ili jeftinija uvaljana sipina) 6.200.000 kuna
Sveukupna cijena 260.750.000 kuna ili oko 35.25 milijuna eura.
Dokumentacija bi bila gotova u roku od šest mjeseci, a onda bi se predalo projekt na EU fondove, te se po odobrenju (nekoliko mjeseci) pristupilo izdavanju dozvola, te javnim nabavama i izvođenju radova u samo dvije godine.
(U prilogu je detaljna razrada terminskog plana obnove).
Zbog načina rada Ministarstva, prijedlog je predan na razmatranje za potporu Ministarstvu turizma i Ministarstvu kulture, za koje su oba pomoćnika ministra (Uzelac iz kulture i Kramarić iz turizma) pojedinačno načelno pristala da prema ministru Grčiću predlože neka se prijedlog usvoji.
Nadam se da će ministarstvo (pogotovo uzevši u obzir opći manjak projekata – od potencijalnih 1.8 milijardi eura iz fondova EU, do sada smo naznačili da imamo samo oko 340 milijuna eura potencijalnih projekata!) podržati ovaj naš zahtjev i staviti u državni proračun za 2013. traženih 9.9 milijuna kuna za Slavonski Brod.
Nadam se da će ministarstvo (pogotovo uzevši u obzir opći manjak projekata – od potencijalnih 1.8 milijardi eura iz fondova EU, do sada smo naznačili da imamo samo oko 340 milijuna eura potencijalnih projekata!) podržati ovaj naš zahtjev i staviti u proračun za 2013. traženih 9.9 milijuna kuna za Slavonski Brod.
Od naših saborskih zastupnika (i vladajućih i opozicije) očekujemo angažman kako bi Slavonski Brod dobio makar ove mrvice s proračunskog stola?
Ukoliko ovaj prijedlog ministar Grčić usvoji, hodogram projekta bi bio otprilike ovakav:
- Inicijalna sredstva (cca 9.9 milijuna kuna) za dokumentaciju u državnom proračunu za 2013.
- Izrada dokumentacije 02-07/2013.
- Prijava projekta krajem srpnja 2013. to jest odmah po ulasku u EU.
- Gradnja 1. faze (35.25 milijuna eura od EU) od jeseni 2013 do početka 2016.
- Projektiranje 2. faze tijekom 2014. (cca 12 milijuna proračunskih kuna za dokumentaciju).
- Prijava 2. faze projekta 2014. (u novom sedmogodišnjem proračunu EU, 2014-2020)
- Izgradnja 2. faze (više od 27, a u maksimalnoj verziji do čak 50 milijuna eura iz fondova EU) 2015-2017.
Slavonskobrodski interes - opći je nacionalni interes
Ovo nije samo Slavonskom Brodu na korist!
Ako se ovakav pristup primijeni i na ostalih pet gradova tvrđava, razvojni prinos NUTS regiji unutrašnjosti (veći dio Slavoniji) iznosio bi gotovo dvjesto milijuna eura kroz samo pet godina! Time bi Vlada, usput, dokazala kako joj je stalo do Slavonije te smanjila negativan publicitet podjele Hrvatske ne dvije NUTS regije.
Primijenivši ovaj naš model, Osijek bi mogao prijaviti 2014. oko 40 milijuna eura (od fondova EU) za revitalizaciju Tvrđe, Stara Gradiška oko 10 milijuna eura, Koprivnica oko 25 milijuna eura i tvrđava u Karlovcu oko 40 milijuna eura!
Ukupan trošak za državni proračun bi bio jedva oko 45 milijuna kuna (dakle, šest milijuna eura) u sljedećih pet godina, a zauzvrat bi se dobilo (sigurno) oko 210 milijuna eura u tih pet godina (ili gotovo 40 puta više)!
Lobiranja
Kako bi ovaj projekt uspio, kazao sam, nećemo se ustručavati ni redovitih ni izvanrednih postupaka.
Tako sam, prije dva mjeseca, ostvario kontakt s društvom prijatelja dubrovačkih starina (prije svega zidina) koji su pravi majstori u obnavljanju spomenika. Primjerice, naporima tajnika Nike Kapetanića obnovili su stari grad Sokolgrad svojim sredstvima u samo tri godine, a već nagodinu očekuju preko 50 tisuća posjetitelja u tom prilično zabačenom objektu. Njima sam prenio slavonskobrodska iskustva u apliciranju na EU projekt, a od njih dobio važne upute o lobiranju u našoj šumi zagrebačkih birokrata.
Premda njegovo ministarstvo nema direktnu ovlast u ovakvim projektima, naše zahtjeve sam (neformalnim kanalima) dostavio i prvom potpredsjedniku Vlade RH Radimiru Čačiću, jer se ovakvim projektom (a za državu i grad Slavonski Brod besplatno!) stvara novi turistički magnet i otvara preko 400 radnih mjesta, pa sam siguran da će on projekt podržati.
Također neformalno, obratio sam se i zastupniku češke manjine g. Vladimiru Bileku, inače narodnjaku, od kojega očekujem da podupre projekt vis a vis doprinosa čeških majstora nekadašnjem uređenju Tvrđave. Kako je on i član Odbora za regionalni razvitak, pozvao sam ga neka dođe u Brod i neka jednu sjednicu saborski odbor održi baš u našem gradu.
Istu podršku, kada dođe glasovanje o proračuna očekujem u Saboru i od zastupnika oporbe, HDZ-a, HDSSB-a, i Laburista, a osobito od "naših" slavonskobrodskih SDP-ovaca kao vladajućih. Uvjeren sam da neće valjda zaustaviti važan razvojni projekt samo da bi "zaustavili Dusparu"?
Istu podršku, kada dođe glasovanje o proračuna očekujem u Saboru i od zastupnika oporbe, HDZ-a, HDSSB-a, i Laburista, a osobito od "naših" slavonskobrodskih SDP-ovaca kao vladajućih. Uvjeren sam da neće valjda zaustaviti važan razvojni projekt samo da bi "zaustavili Dusparu"?
Važna karika u lancu potpore nam je pomoćnik ministra za zaštitu kulturne baštine g. Zlatko Uzelac, koji stvarno izlazi u susret našim naporima.
Prije desetak dana višesatno smo dogovarali u Zagrebu konačni oblik obnovljenih objekata Tvrđave i njihovih namjena, a ponudio je i svoje poznavanja funkcioniranja državnog aparata, kako bismo dobili potporu i Ministarstva turizma i Ministarstva kulture, a nešto novo, i Ministarstva socijalne skrbi (koje je zainteresirano za novi dom umirovljenika u Festungu) i Ministarstvo obrazovanja (koje bi se uključilo u segmentu sveučilišta i zbrinjavanja mladih znanstvenika)... Raspravljali smo i kako smanjiti visoke konzultantske troškove projekta.
Na jednom smo radnom sastanku raspravljali i o potrebi i modalitetima mogućeg osnivanja jedne ustanove koja bi bila zametak buduće Agencije za upravljanje obnovljenom Tvrđavom Brod, a koju bi trebali osnovati na način da država daje veći dio sredstava a grad samo simboličan, jer je i Tvrđava državni interes. U sklopu toga, analizirao sam modele upravljanja sličnim projektom kroz već postojeću Agenciju za obnovu osječke Tvrđe.
Ovdje se ne radi o novom društvenom trošku. Čak i uz subvencionirane najmove (za društvene sadržaje) ispod desetak kuna po kvadratu, tvrđava bi stvarala preko 5 milijuna kuna prihoda, dok je za održavanje Tvrđave u konačnoj fazi, predviđena Agencija/Ustanova koja bi imala godišnje troškove ispod 2 milijuna kuna (što znači da bi Grad od Tvrđave i zarađivao, to jest ne bi bila trošak za proračun, uprkos znatnim prostorima rezerviranima za poboljšanje kulturne djelatnosti u Gradu). U takvoj Agenciji stvorilo bi se 20 direktnih radnih mjesta i oko 400-500 radnih mjesta kod poslodavaca koji bi počeli raditi u tvrđavskim poslovnim prostorima.
Prošli tjedan doveo sam g. Uzelca u Slavonski Brod kako bi i sam vidio da radovi na obnovi mosta napreduju. Našalit ću se, zbog meni dragih dežurnih komentatora-kritičara, da sam besplatno koordinirao i ono što Grad Slavonski Brod formalno ne plaća, ali je za grad Slavonski Brod itekako važno pitanje: obnova brodskog magistrata i stalnog muzejskog postava. Iskoristio sam stoga taj njegov posljednji posjet Gradu i za njegov radni sastanak s ravnateljicom Muzeja Brodskog Posavlja gđom Ivankom Bunčić. Eto, možda ćemo već sada, preko gradske i županijske razvojen agencije, postaviti projekt obnove Muzeja prema predpristupnim fondovima EU i prije ulaska naše zemlje u tu zajednicu, kako bismo dobili novi kulturni objekt vrijedan 20.500.000 milijuna kuna (plus PDV)!?
Tko može (ili želi) biti protiv?
Za ovo prvu fazu, čekamo dakle suglasnost, i smiješnih 9.9 milijuna u državnom proračunu za 2013. Na potezu su naši "narodni zastupnici"
Suglasnost smo dobili od Ministarstva kulture, jer su neki objekti u Tvrđavi u kritičnom stanju, a trošak njihove obnove je minimalan.
Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo socijalne skrbi i manjak projekata preporučuju ministru Grčiću brodski projekt koji će nama donijeti 400 i više radnih mjesta i desetke milijuna bespovratnih eura. Hoće li naši saborski zastupnici zaraditi plaću?
Ministarstvo turizma dalo je također suglasnost projektu, jer je Tvrđava prepoznata kao jedan od ključnih objekata kontinentalnog turizma. Kroz Slavonski Brod godišnje prođe oko 16 milijuna putnika(!) preko mosta u Bosnu i Hercegovinu, koji se nalazi samo na stotinjak metara od Tvrđave. Veliko parkiralište uračunato je u projekt obnove, kojim bi se stvorio punkt za pružanje usluga turistima, osobito kad bude većih zastoja na budućoj šengenskoj granici. Istovremeno, kroz grad prođe i preko 20 milijuna ljudi(!) autocestom A3 prema Beogradu i Bliskom istoku, što će se i povećavati.
Zaista nije pretjerano reći da bi samo jedan posto prolaznika, koje bi sadržaji Tvrđave zadržali u gradu, značili za nas preko 400.000 jednodnevnih turista godišnje. Za usporedbu, danas Grad ostvaruje ukupno samo 13 tisuća noćenja...
Dodajmo tome i Ministarstvo socijalne skrbi i namjeru gradnje socijalnog doma umirovljenika u jednom od objekata Tvrđave, već sljedeće godine. Ako država da sredstva za dokumentaciju za obnovu Tvrđave, onda bi se dom umirovljenika dobio, obnovom Tvrđave, besplatno... I to prije, za njih valjda najvažnijih, izbora 2015.
Do tada, ostaju nam mali koraci, dohvatljivi sredstvima u našem skromnom gradskom proračunu (a gradonačelnik ih je već pokrenuo, čak četiri, uskoro vidljiva, no o tome u sljedećem nastavku).
Kao što je i red, gradnja i obnova mostova među ljudima najlakše se simbolizira gradnjom i obnovom stvarnih mostova...
(Nastavak slijedi)
PDF Dokument
duspara za eu prva faza.pdf
