POŽEGA - Hrvatski sabor je prije tjedan dana, 30. lipnja 2022. godine, održao je svoju 11. sjednicu na kojoj je prisutna bila i  saborska zastupnica iz Požege, Martina Vlašić Iljkić (SDP) koja je ukazala na veliku problematiku koja je na razini cijele Hrvatske.

- U Hrvatskoj, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, živi više od 20 posto djece. To utječe na njihov život i daljnje odrastanje te na ostvarivanje prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta što dovodi do sedam posto većeg rizika od siromaštva od prosjeka u Europskoj uniji. U najvećem su riziku djeca koja žive u kućanstvima s više od dvoje djece u obitelji i manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. - pojasnila je Vlašić Iljkić, dodajući kako je rad Zaklade Hrvatska za djecu iznimno važan jer nadopunjava ono za što su nadležne ustanove socijalne skrbi, udruge i druge organizacije te se bavi djecom u potrebama, u riziku od siromaštva, djecom sa poteškoćama, djecom smještenoj u udomiteljske obitelji i onima koja izlaze iz sustava socijalne skrbi.

Prema podatcima UNICEF-a u Republici Hrvatskoj stopa siromaštva djece do pet godina iznosi 22 posto. Kako navodi zastupnica, podatak je to koji nas treba zabrinuti.

- Također, prema podatcima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, doduše iz 2020. godine, broj djece korisnika zajamčene minimalne naknade je 3485 djece a korisnika doplatka za djecu je 122 259 tisuća, odnosno, 242 893 djeteta. Broj korisnika je u padu što možemo pripisati i manjem broju djece, ali i cenzusima koji godinama nisu mijenjani. - pojasnila je zastupnica te se osvrnula i na današnju inflaciju koja, ujedno, stvara problem za roditelje, a time i za samu djecu.

- U općoj inflaciji povećanih troškova svakodnevnih potrepština djece, namirnica i energenata nužno je povećati sva izdvajanja za obitelj i djecu te povećati doplatak. O tome je klub SDP-a podnio prijedlog u 2020. godini. U kontekstu Zakona, kao što sam uvodno napomenula, nužno je izmijeniti pravilnike Zaklade na osnovu na koju su propisani cenzusi za ostvarivanje pojedinih prava. - dodaje.

Profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu, provele su istraživanje te doznale kako 85 posto ravnatelja smatra da obrok u školama treba biti besplatan za svu djecu bez obzira na materijalni status i da ga treba osigurati država, 45 posto je, pak, odgovorilo da među djecom koja nisu u sustavu školske prehrane ima onih koji tijekom nastave ne konzumiraju niti jedan obrok, a u 17 posto osnovnih škola se, od pandemije korona virusa, povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Žalosti činjenica da se roditelji srame prijaviti dijete za besplatan obrok, jer smatraju kako dijete bude stigmatizirano.

Kako je portal SBplus ranije pisao o temi školskih obroka u školi, doznali smo kako odrastanje djece u siromašnim obiteljima često i bude stigmatizirajuće, što nam je potvrdila i psihologinja, Silvija Crnković.

- Nažalost odrastanje u siromašnijim obiteljima često je stigmatizirajuće za djecu i može imati brojne posljedice na njihovo nošenje s brojnim životnim izazovima, pa tako i sa zadovoljavajućim vršnjačkim odnosima. Djeca iz siromašnih obitelji često imaju problema u vršnjačkim odnosima i nažalost nerijetko znaju biti izložena ruganju od strane vršnjaka. - za SBplus ranije je kazala psihologinja.

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. godine planiraju uvesti besplatni obrok za svu djecu nakon uvođenja jednosmjenske nastave. Kako navodi Vlašić Iljkić, Vlada Republike Hrvatske do tada ne nudi prijelazno rješenje.

- Djeca ne mogu čekati i svako odgađanje potrebe djece, konkretno za dostupan školski obrok, nije u skladu sa razvojnim potrebama djece i ne ostavlja dojam da su fokus prioritetnih politika djeca i mladi. Smatramo da je navedena problematika od nacionalnog interesa i ne bi trebala ovisiti o odlukama na lokalnoj razini. - zaključila je.