PREDSJEDNICA Republike Kolinda Grabar Kitarović početkom tjedna upozorila je na potrebu decentralizacije Hrvatske, kako fiskalne tako i funkcionalne, što je bila jedna od rijetkih prigoda u kojoj su predstavnici hrvatske vlasti malo konkretnije progovorili o dugo zazivanoj reformi, piše Glas Slavonije.Šefice države navela je kako joj se čini "da je za Hrvatsku u tom smislu možda najbolji poljski model, u kojem je decentralizacija obavljena s države na vojvodstva”.

Stručnjaci: Proces decentralizacije mora se voditi sustavno i dugoročno, s tim da je za njega nužan i teritorijalni preustroj.

Komentar tog novog javnog zazivanja decentralizacije, za Glas Slavonije, dao je Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši kako bi se decentralizacija bez teritorijalnog preustroja u našoj zemlji pokazala kao neuspjeh.

- Moramo voditi računa da Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica. Znači, vi možete to eventualno decentralizirati na velike gradove, središta županija, no to je sve skupa mali broj. I da na sve gradove, a ima ih 128, nešto decentralizirate, postavlja se pitanje što je s onih 428 općina, koliko ih je u Hrvatskoj. Velika većina njih je potkapacitirana. Dakle, u hrvatskim okolnostima, bez promjene teritorijalnog preustroja decentralizacija bi vjerojatno dovela do onoga što nazivamo asimetrična decentralizacija. To znači da biste nekima morali nešto dati, tj. na njih biste nešto decentralizirali, a na druge ne, tako da bi jedni bili u položaju veće razvijenosti, a drugi slabije - rekao je Đulabić, dodavši kako bi to u konačnici vjerojatno dovelo do još većih razvojnih razlika.

Nažalost, a slaže se s tim i Đulabić, čije izjave u cijelosti možete pročitati OVDJE, do teritorijalnog preustroja, kako sada stvari stoje, teško će doći. Kako navode i u Glasu, HDZ je dobrim dijelom županijama zadovoljan i čuva ih, jer zahvaljujući sadašnjem ustroju, ostvaruje vrlo dobre izborne rezultate, ali niti druge stranke ne pokazuju veliku zainteresiranost za promjenama.

A kakvo je stanje u Brodsko-posavskoj županiji?

U Hrvatskoj danas ima 20 županija plus Grad Zagreb, 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Općina je 428 a gradova 128. Brodsko-posavska županija ima dva grada: Slavonski Brod i Nova Gradiška te 26 općina:  Bebrina (3541 stanovnik u sedam naselja), Brodski Stupnik (3036 stanovnika u četiri naselja),  Bukovlje (2739 stanovnika u četiri naselja),  Cernik (4235 stanovnika u 11 naselja),  Davor (3259 stanovnika u dva naselja),  Donji Andrijevci (4393 stanovnika u četiri naselja),  Dragalić (1282 stanovnika u šest naselja), Garčin (5586 stanovnika u devet naselja), Gornja Vrba (2559 stanovnika u dva naselja),  Gornji Bogićevci (2319 stanovnika u šest naselja), Gundinci (2027 stanovnika u jednom naselju), Klakar (2417 stanovnika u četiri naselja),  Nova Kapela (5118 stanovnika u 12 naselja), Okučani (17 naselja), Oprisavci (2508 stanovnika u osam naselja),  Oriovac (5824 stanovnika u deset naselja),  Podcrkavlje (2553 stanovnika u 13 naselja),  Rešetari (5171 stanovnik u sedam naselja), Sibinj (6859 stanovnika u 12 naselja),  Sikirevci (2707 stanovnika u dva naselja), Slavonski Šamac (2649 stanovnika u dva naselja),  Stara Gradiška (oko dvije stisuće stanovnika),  Staro Petrovo Selo (5186 stanovnika u 13 naselja),  Velika Kopanica (3878 satnovnika u pet naselja),  Vrbje (2215 stanovnika u sedam naselja),  Vrpolje (4023 stanovnika u stri naselja).

Je li uistinu potreban i opravdan toliki broj općina u županiji na čijem području su nekada bile tek dvije jedinice - bivše općine Slavonski Brod i Nova Gradiška. Pretpostavka je kako je predsjednica model Poljske navela kao primjer zbog uspjeha u povlačenju europskih sredstava. Naime, opće je poznato kako je lakše dobiti nešto kad zajednički nastupa više subjekata nego kad svako za sebe traži komadić. Pitanje je samo što je krajnji cilj: doborobit svih i konačno pokretanje županije s dna ljestvice razvijenosti te ulaganje u gospodarstvo umjesto održavanje postojećeg administrativnog sustava ili je cilj 'osobni komadić kolača' stranaka.

Koliko bi novi teritorijalni ustroj donio napretka te bi li bilo bolje imati dva grada i po jednu jaku općinu na istoku i zapadu Županije ili zadržati postojeće stanje pitanje je na koje najbolji odgovor mogu dati stručnjaci. Kada bi došlo do ukidanja dijela općina jasno je da bi to kratkoročno bilo negativno jer bi veliki broj administrartivnog kadra ostao bez posla, a njihove obitelji bez primanja. No, dugoročno, ako bi se zajednički radilo i borilo a dobrobit zajednice stavila ispred pojedinačnih stranačkih interesa, značilo bi to privlačenje europskih sredstava i realizaciju projekata koji bi mogli donijeti razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, a potom i konačni početak napretka Brodsko-posavske županije. 

Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, teško da će do smanjenja općina doći. Ipak, SBplus zanima što o tome misle njegovi čitatelji. Treba li nam ovoliki broj općina?