Sinoćnje predavanje uglednog kirurga dr. Borisa Hrečkovskog u slavonskobrodskom Domu HVIDR-e bilo je i svojevrsno osobno svjedočanstvo te gledište na Domovinski rat. Za jedne je ogolilo bolnu povijesnu istinu, za druge na površinu izbacio teze s kojima se ne slažu. Bilo kako bilo - riječ je o drukčijem i zanimljivom pristupu te dubokoj analizi osobe koja je i sama bila sudionik Domovinskog rata. Jedno je, pritom, sigurno - dok su na grad padale tisuće projektila, brodski liječnici i medicinske sestre činili su nemoguće – kroz njihove je ruke prošla čak petina svih ranjenih u Hrvatskoj.
SLAVONSKI BROD - U sklopu svečanog obilježavanja 35. obljetnice osnutka 108. brigade ZNG, u slavonskobrodskom Domu HVIDR-e na Plavom polju, održano je sinoć predavanje naziva Sanitet 108. brigade ZNG i Brodska bolnica u Domovinskom ratu.
Željka Gavranović / PlusPortal
O zanimljivoj temi mnogi su htjeli slušati iz prve ruke, a predavač je bio poznati slavonskobrodski kirurg Boris Hrečkovski, koji je prije 35 godina kao mladi specijalizant bio načelnik Saniteta.
Željka Gavranović / PlusPortal
Pristupom temi iznenadio je mnoge i zasigurno otvorio brojna pitanja i perspektive. Uspoređujući Domovinski rat i brodsku Bolnicu s drugim prošlim i aktualnim ratovima te tamošnjim zdravstvenim ustanovama, kao i stanjem u Bolnici u mirnodopskom vremenu, iznio je zanimljive teze i brojne brojčane pokazatelje.
Tako smo saznali kako je u čitavom Domovinskom ratu sudjelovalo 6.000 liječnika te 12.000 medicinskih tehničara i sestara i nemedicinskog osoblja.
Fascinantan je podatak da je 20 posto svih ranjenih u Domovinskom ratu liječeno u slavonskobrodskoj Općoj bolnici, nekadašnjem Medicinskom centru. Usporedbe radi, KBC Split bio je daleko veći i imao preko 3.000 zaposlenih te je također primao i ranjenike iz BiH pa se ipak našao iza brodske Bolnice u toj crnoj statistici. Treći je bio KBC Osijek.
Brodska bolnica bila je posebna i po tome što su se aktivnosti odvijale na tri lokacije - u Štamparevoj gdje je i danas, potom na Plavom polju i u Glogovici koja je bila rezervna lokacija, ali i mjesto zbrinjavanja lakših slučajeva dok je u glavnoj zgradi sve pod kontrolom. Doktor Hrečkovski tvrdi kako se jedino u Slavonskom Brodu radilo na takav način i nastojalo se predvidjeti unaprijed, očekivati neočekivano te osigurati funkcioniranje Bolnice i u onim slučajevima kad bi središnje zgrade bile pogođene i jako oštećene.
Željka Gavranović / PlusPortal
Kazao je i kako je brojke Medicinskog centra koji je postojao do 1994. godine opravdano uspoređivati s današnjom Općom bolnicom jer „promijenilo se samo ime, ljudi nisu otišli nikamo”. Pa je tako otkrio da je Medicinski centar 1970. godine imao 650 kreveta, 1.150 kreveta 1992. godine, a danas Opća bolnica ima tek 400 kreveta.
- To je preuzeto od Europe. Riječ je o ekonomskom modelu upravljanja zdravstvom! - zaključio je objektivno, ostavljajući slušatelju na volju da procijeni koji je model bio kvalitetniji i bolji za ljude.
Nije se libio ni kritizirati današnji sustav koji stvara mlade liječnike i stručnjake. Poručio je kako imamo izvrsne usko specijalizirane ljude, ali ne i liječnike sposobne djelovati na više polja.
Željka Gavranović / PlusPortal
- U Ratu su umirovljeni liječnici bili na trijaži. Prema pogledu na pacijenta koji krvari, znali su o čemu se radi. Kirurg nije mogao birati za što je specijaliziran ili čekati neurokirurga da bi otvorio glavu. Mi danas nemamo ljude koji imaju to kliničko iskustvo te smo u tom smislu hendikepirani. - kazao je jasno Hrečkovski koji je prva iskustva stjecao na ratištu, dok su mnoge njegove kolege dobivale priliku učiti u mirnijim okolnostima.
No, kako je poručio, u tim je vremenima netko morao i raditi.
- Bez novca nema ni Rata. Netko je morao i raditi i zarađivati kako država ne bi stala. Tako da je potpuno krivo zamjerati onima koji su, umjesto na ratištima, bili na radnim mjestima. Oni su također radili svoj dio.
Izašavši iz uloge liječnika, progovorio je i o politici i kao branitelj, naglasivši više puta značaj vodstva Franje Tuđmana i njegovu ulogu u strateškom planiranju puta prema slobodnoj Hrvatskoj.
- Zajednička crta malih naroda je da ne znamo cijeniti ono što imamo. I Srbi priznaju Tuđmanov uspjeh rečenicom „Lako vama... vi ste imali partizanskog generala, a mi bankara!”. Jako je bitno tko je na vrhu u takvim vremenima. Ako je to kriva osoba, država može nestati. Samouvjerenost i mudrost Franje Tuđmana su nas spasili. Znamo tko je bio selektor koji je probudio nacionalni nagon. Tko bi današnje liječnike motivirao da idu u rat? Tko će ratovati za Europsku uniju? Samo profesionalna vojska! - zaključio je sinoćnji predavač koji je između ostalog, u tom kontekstu, spomenuo i izjavu Andrije Hebranga „Jedini poraz domoljubne ideje doći će od nas samih, iz vlastitih redova!”, podsjetivši kako ono što je „Teškom mukom stečeno treba poštovati i čuvati!”.
Mlađe generacije to uče od branitelja koji prenose svoja živa sjećanja te na ovakvim programima koje organiziraju udruge proistekle iz Domovinskog rata. Svečano obilježavanje osnutka 108. brigade bit će nastavljeno u nedjelju, 28. lipnja.
Željka Gavranović / PlusPortal
U travnju 2022. godine slavna brodska brigada dobila je i svoju ulicu. Dio nekadašnje Budakove od kružnog toka na Kumičićevoj u Malom Parizu prema 'Đuri', danas se zove Ulica 108. brigade ZNG, dok drugi kraj prema Željezničkoj nosi ime velikog generala
Petra Stipetića.
