SLAVONSKI BROD - Metković, smješten u bajkovitoj dolini Neretve, i Slavonski Brod, na lijevoj obali Save, udaljeni su 250 kilometara zračne linije. Svaka od tih rijeka teče „svojim pravcem“, a opet ovdje vrijedi izreka da rijeke povezuju gradove i ljude. Tu neobičnu vezu uspostavili su članovi novoosnovane slavonskobrodske Udruge lađara „Marsonia“ koju nam je predstavio Marko Lipovac, jedan od lađarskih trenera i član Izvršnog odbora udruge.

Maraton je izuzetno zahtjevan. Dovoljno je reći da u 22,5 kilometara, koliko je dug, ili u više od dva sata, koliko traje, lađar radi 70 zaveslaja u minuti, a mjerenje je pokazalo da jedan zaveslaj „teži“ 30 kilograma. Lađari, stoga, moraju biti u izvrsnoj kondiciji.

- Prije nekoliko dana imali smo Osnivačku skupštinu, nakon koje je i Slavonski Brod dobio svoj lađarski klub. Uzor su nam bile udruge iz doline Neretve, gdje se održava najveće i najpoznatije natjecanje lađara - Maraton lađa - i gdje je ovaj sport, kako je rekao jedan tamošnji lađar, „način života“. Unazad nekoliko godina postao je sve popularniji i u kontinentalnoj Hrvatskoj, te su klubovi osnovani u Zagrebu, Osijeku, Đakovi, Bjelovaru itd., pa čak i u Srbiji, u Somboru, i u Bosni i Hercegovini, u Mostaru. Poticaji za to došli su od ljudi, uglavnom amatera, koji su bili angažirani u klubovima u dolini Neretve, bilo kao treneri ili sudionici Maratona. Primjerice, prošle godine imali su čak petoricu trenera iz Slavonskog Broda, najviše iz jednog grada: ja sam (uz pomoć Antonija Martića) vodio „Rogotin“, Igor Krajina ekipu „Baćina“, Ivan Erceg „Sv. Iliju“ Metković, Josip Kaurin „Zagreb“ te Marin Lipovac ekipu Hrvatske ratne mornarice Ploče. Neretljani su nas zato pohvalili te iznijeli ideju koju sam i sam imao duže vrijeme - da i Slavonski Brod dobije svoj klub.

Osim Marka Lipovca, trenerom lađara „Marsonije“ imenovan je i Antonio Martić. Na čelu Udruge je Saša Puača, a u Izvršni odbor izabrani su, pored predsjednika Puače, i Domagoj Topić, Ivan Pranjić, Franjo Jaredić, Zdeslav Bogdan, Željko Blažinkov i Marko Lipovac. Svi oni, ali i članovi koji će se Udruzi tek pridružiti, vodit će klub „u nastanku“, koji tek treba pronaći svoje mjesto među ozbiljnim suparnicima. Potonji, kako objašnjava Marko Lipovac, uglavnom dolaze iz bajkovite neretvanske doline, a zasad jedini klub „s kontinenta“ koji im uspijeva parirati jest zagrebački.

- Trenutno smo fazi nabavke opreme, vesala i lađa. Čim to bude moguće, započinjemo s intenzivnim treninzima, za početak triput tjedno, i „suhim“ (na kopnu, u dvorani i sl., op. a.) i na Savi, kako bismo se pripremili za sljedeći Maraton lađa, 2023. godine. To će biti naš debi i vjerujem da ćemo uspješno predstaviti i svoj klub i svoj grad. Teško je predvidjeti neki rezultat baš na prvom natjecanju, ali za budućnost imamo ozbiljne planove, odnosno želimo uzeti medalju.

Sam naziv 'maraton' govori da to nije sport za svakoga.

- Maraton je izuzetno zahtjevan. Dovoljno je reći da u 22,5 kilometara, koliko je dug, ili u više od dva sata, koliko traje, lađar radi 70 zaveslaja u minuti, a mjerenje je pokazalo da jedan zaveslaj „teži“ 30 kilograma, pa vi sad izračunajte koliki je to napor za natjecatelje. Oni moraju biti u izvrsnoj kondiciji.

Dok je Maraton lađa u dolini Neretve, nije pretjerano reći, popularniji od nogometa, Brođanima, koji su ga imali prilike pratiti jedino na televizijskim prijenosima, relativno je nepoznat.

- Maraton lađa održava se svake godine druge subote u kolovozu. Oko 400 sudionika u 40-ak ekipa plovi na ruti od Metkovića do ploča. Vozi se bez prestanka, jedino je moguće u Opuzenu, otprilike na pola puta, zamijeniti neke od 12 članova ekipe jedne lađe. Nju čini 10 veslača plus „parićar“, odnosno kormilar, i bubnjar, obično kapetan ili trener ekipe. Pobjednik osvaja tzv. Štit kneza Domagoja i osigurava si plasman za sljedeću godinu, a ekipa koja u Maratonu pobijedi triput zaredom Štit dobiva u trajno vlasništvo. To je dosad pošlo za rukom samo dvama najtrofejnijim klubovima „Rogotinu“ i „Kominu“.

Osim entuzijazma Udruge „Marsonia“, koji je bio vidljiv na Marku Lipovcu, i iskustva njenih članova, mladom će slavonskobrodskom klubu, za postizanje dobrih rezultata, pomoći i dobri uvjeti za taj sport u Slavonskom Brodu. Lađari bi to gradu itekako uzvratili.

- Cilj nam je, kako smo se usuglasili na Osnivačkoj skupštini, promicanje amaterskog sporta, zdravog načina življenja, ali i jedne osobite grane turizma - sportskog. Mislim da je svima jasan smjer kojim je Slavonski Brod krenuo u pogledu sporta - tu je Stadion, tu su bazeni, Dvorana „Vijuš“, kajak-kanu klub… - dakle, da postane „grad sporta“. Smatramo da je to potpun opravdano te stoga želimo i mi biti dio te priče. Sukladno tome, imamo plan da ovdje organiziramo jedan kup lađara. To je, naime, „minimaraton“ i svojevrsna priprema za „pravi“, neretvanski Maraton. Svaki grad ima priliku da organizira jedan kup. Tako bismo u Slavonskom Brodu mogli ugostiti desetak ekipa, čime bi grad ostvario 200 noćenja. Plan nam je da Kup lađara organiziramo, ako ne prije zbog „gustog“ rasporeda sportskih događaja u gradu, svakako 2024. godine.

Maraton lađa, objašnjava Marko Lipovac, u usporedbi s drugim sportovima zaista nije financijski „zahtjevan“. S obzirom na to, a još više na predviđene benefite koje bi grad imao od nove „savske“ posade, ostaje vidjeti hoće li Grad Slavonski Brod, ali i drugi poslovni subjekti, prepoznati ovu priliku i pomoći novoosnovanoj udruzi.