Dvije trećine preminulih u ovoj godini bili su korisnici starosne mirovine, dok je svaki četvrti koristio obiteljsku mirovinu, pokazuju podaci HZMO-a.
SLAVONSKI BROD / NOVA GRADIŠKA / POŽEGA – Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom smrtnosti među umirovljenicima. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), gotovo 31.000 umirovljenika umrlo je ove godine do kraja kolovoza. To je 1810 osoba više nego u istom razdoblju prošle godine, što ukazuje na ozbiljan trend porasta smrtnosti u ovoj populaciji. Umirovljenici su u prosjeku primali tek 476 eura mjesečno, a mirovinu su koristili oko 20 godina.
Preminuli umirovljenici, od kojih su dvije trećine bili korisnici starosne mirovine, a svaki četvrti korisnik obiteljske mirovine, doživjeli su prosječnu starost koja je često bila praćena financijskim poteškoćama. Niska primanja, u kombinaciji s dugim razdobljem mirovanja u starosti, jasno pokazuju težak položaj u kojem su se nalazili mnogi od njih.
Porast smrtnosti u 2024. godini
Do kraja kolovoza 2024. godine preminulo je točno 30.950 umirovljenika, što je značajan porast u usporedbi s prošlom godinom, kada je u istom razdoblju umrlo 29.140 umirovljenika. Na prvi pogled, ove brojke su povoljnije nego u pandemijskim godinama 2021. i 2022., kada je Hrvatska zabilježila rekordnu smrtnost zbog epidemije COVID-19. Tada je u svakoj od tih godina preminulo oko 35.700 korisnika mirovina, gotovo 5000 više nego u istom razdoblju ove godine.
Međutim, porast smrtnosti koji bilježimo 2024. godine i dalje je zabrinjavajući, posebno kada se promatra trend koji se nastavlja mjesecima. Već u prvim mjesecima godine umrlo je oko 1200 umirovljenika više nego prošle godine, a ljeto je donijelo nove rekordne brojke.
Srpanj – mjesec s najvećom smrtnošću
Srpanj 2024. godine bio je mjesec s najviše preminulih, čak 4509 ljudi, što je za 13 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ove brojke dodatno osnažuju zabrinutost da se, unatoč poboljšanju zdravstvenih uvjeta i smanjenju broja smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom, populacija umirovljenika suočava s ozbiljnim zdravstvenim izazovima.
Jedan od razloga za ovaj rast smrtnosti može biti i pogoršanje kvalitete života umirovljenika, koji često žive s vrlo niskim prihodima, nedostatnim za pokrivanje osnovnih životnih troškova, uključujući troškove liječenja i skrbi. S obzirom na to da je prosječna starosna mirovina preminulih umirovljenika iznosila svega 486 eura, a obiteljska mirovina tek 452 eura, jasno je da su mnogi stariji građani preživljavali na rubu siromaštva.
Financijska nesigurnost u mirovini
Podaci o prosječnim mirovinama preminulih umirovljenika otkrivaju sumornu sliku njihovih financijskih uvjeta. Prosječna mirovina iznosila je svega 476 eura, što je nedovoljno za pokrivanje osnovnih životnih troškova, a kamoli za veću kvalitetu života. Oko 67 posto preminulih bili su korisnici starosne mirovine, njih 20.838, s prosjekom primanja od 486 eura.
Štoviše, podaci otkrivaju i jasne razlike između muškaraca i žena u dužini korištenja mirovine. Žene su prosječno bile u mirovini čak sedam godina dulje od muškaraca. Naime, preminule umirovljenice koristile su mirovinu u prosjeku 25 godina i devet mjeseci, dok su muškarci prosječno koristili mirovinu 19 godina. Ovi podaci ukazuju na to da žene, koje su često u starosti suočene s nižim mirovinama zbog nižih prosječnih plaća tijekom radnog vijeka, ipak žive dulje u uvjetima financijske nesigurnosti.
Svaki četvrti preminuli umirovljenik bio je korisnik obiteljske mirovine. Njih 7613 preminulo je s prosječnim primanjima od 452 eura mjesečno, dok su korisnici invalidskih mirovina, kojih je bilo 2499, primali prosječno 465 eura. Invalidske mirovine u prosjeku su korištene 20 godina, a obiteljske mirovine 18 godina.
Povećana smrtnost i smanjeni broj novih korisnika mirovina
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje također pokazuju kako je u 2024. godini umrlo oko 1100 više umirovljenika nego što je bilo novih korisnika mirovina. Ova neravnoteža dodatno ukazuje na demografske izazove s kojima se suočava hrvatsko društvo. Dok broj umirovljenika koji napuštaju sustav zbog smrtnosti raste, broj novih korisnika mirovina smanjuje se, što može dovesti do dugoročnih financijskih problema u sustavu mirovinskog osiguranja.
Također, dodatni problem je sve veći broj starijih osoba koje žive u uvjetima koji su daleko od dostojanstvenih. Umirovljenici, suočeni s niskim mirovinama i rastućim troškovima života, nemaju dovoljno sredstava za adekvatnu skrb, pristup zdravstvenim uslugama i osnovne potrebe, što može biti jedan od faktora rasta smrtnosti.
Obzirom na to da broj preminulih umirovljenika raste iz godine u godinu, a prosječna starosna mirovina i dalje ostaje ispod granice dostojanstvenog života.
