SLAVONSKI BROD - Tijekom „Zdrave kave s doktorima“ u Slavonskom Brodu, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Ante Cvitković, otkrio je niz poražavajućih podataka o pojavnosti određenih vrsta karcinoma kod žena u Brodsko posavskoj županiji.

Mada zastarjele, brojke pokazuju zastrašujući trend. Na području Brodsko-posavske županije, tijekom 2018. godine od karcinoma dojke umrla je 31 žena, a od kolorektalnog karcinoma njih 30. Tijekom 2019. godine, od karcinoma dojke umrlo je 18, a od kolorektalnog karcinoma 24 žene.

Godišnje se na području županije otkrije oko 90 novih slučajeva karcinoma dojke, a gledajući stopu incidencije za 2018. godinu za karcinom dojke, Brodsko-posavska županija je bila na 13. mjestu, a 2019. na 12. mjestu. Kada je u pitanju karcinom debelog crijeva, 2018. je bila na 18. mjestu, a već 2019. na 15.

U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka EU-27 (petnaesta ukupno; 14. u muškaraca i 19. u žena). No, problem nastaje kada se promatra smrtnost od raka, po čemu je Hrvatska na visokom petom mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske), odnosno, na drugom mjestu kod muškaraca i sedmom kod žena.

Najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj 2020. godine je rak debelog i završnog crijeva (3.706 novih slučajeva), zatim rak pluća (3.235) i rak dojke (2.894). Vodeći zloćudni uzroci smrti su rak pluća (2.984 smrti), rak debelog i završnog crijeva (2.320) i rak dojke (832).

Da je uzrok tih brojki nered u hrvatskom zdravstvenom sustavu, u Slavonskom Brodu nedavno je jasno poručila jedna zagrebačka liječnica.

- Politika kroji zdravstveni sustav. Ljudi nam umiru. Umire nam previše ljudi. Zato što je nered. Ne postoji hodogram kojeg se treba držati. Prema posljednjim europskim brojevima, dospjeli smo na prvo mjesto po smrtnosti od raka debelog crijeva kod muškaraca. Brojke su poražavajuće; 78 muškaraca na sto tisuća. - kazala je doktorica Vesna Ramljak, inače voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.

Prigovorila je tada i činjenici da podatci stižu prekasno pa, primjerice, u tekućoj godini nemamo rezultate za prethodnu, nego tek za onu prije nje - što također utječe na (pre)kasno paljenje alarma. Kao problem je istaknula i činjenicu da hrvatski sustav nema tendenciju stvarati centre za određene tipove karcinoma kako bi - pomoću većeg iskustva - liječnici uspješnije liječili pacijente, nego dolazi do disperzije po bolnicama diljem zemlje i - samim time - manje uspješnosti u liječenju.

Nažalost, post-COVID brojke - zbog usmjerenosti na borbu protiv pandemije - mogle bi biti daleko gore. One će, vjerojatno, biti poznate tek sljedeće godine ili kasnije.