SLAVONSKI BROD - Svetim misama u 7, 9, 11, 17 i 19 sati te procesijom sa svijećama nakon posljednje mise, bit će danas u Gospi Brze Pomoći (poznata slavonskobrodska 'Mala Crkva') i marijanskom svetištu uz nju, obilježen blagdan Velike Gospe. Vjernici se mogu ispovjediti pola sata prije svake od misa.

'Mala Crkva' ponovno je opasana skelama pa vjernici dodatno trebaju obratiti pozornost.

Ivica Galović/Pixsell

Prema podatcima sa službene stranice, župa u Brodu spominje se 1660. i sve do 1780. godine pripadala je Zagrebačkoj biskupiji. Tada je pripojena Đakovačkoj ili Bosanskoj biskupiji. Župom su do 1754. upravljali redovnici franjevci, nakon čega upravu preuzimaju dijecezanski svećenici Đakovačke biskupije i tako je do danas. Do sredine prošlog stoljeća brodskoj župi pripada grad i okolna sela, a nakon šezdesetih godina od ove najstarije župe nastaju nove kako izvan grada, tako i u samom gradu.

Unatoč novim pastoralnim središtima i danas je ova župa ostala najvećom u Slavonskom Brodu te jednom od najvećih u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Župna crkva sv. Stjepana Kralja podignuta je 1761. i to drvena, koja je kasnije podzidana i produljena. Jednostavnog je romanskog stila. U svetištu crkve dominira oltarna slika sv. Stjepana, ugarskoga kralja, koja je nekada bila u sastavu kamenoga oltara. Kada su otac i sin Aleksandar i Maksimilijan Seitz oslikavali đakovačku katedralu, primili su narudžbu od tadašnjega brodskoga župnika i naslikali oltarnu sliku u Rimu 1872. g. Na slici stoji ime autorice Amalije de Angelis Rimljanke. Ova slika je najveća vrijednost crkve. Isti su naslikali dvije slike za pokrajnje oltare suzaštitnika župe – Bezgrešnoga začeća BDM i sv. Florijana, koje se obnovljene čuvaju u Katehetskom centru župe. Znakovito je da je prilog za sliku Bezgrešnoga začeća BDM, kao dar svojoj župi i crkvi krštenja, dao tadašnji vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler.

Župnu crkvu, često puta dosad obnavljanu iznutra i izvana, danas krase likovi akademske kiparice Alojzije Ulman: Srce Isusovo, Gospa od Brze Pomoći, sv. Josip Radnik i sv. Antun Padovanski. Ista umjetnica je autorica križnog puta u crkvi. Kipovi su nastajali i postavljani šezdesetih godina 20. stoljeća. U povijesti crkve se spominju troje orgulje, a današnje su nabavljene između dvaju svjetskih ratova.

Osim na Veliku Gospu, i svakog osmog u mjesecu, brojni hodočasnici pohode Svetište GBP u Slavonskom Brodu.

Gospu se danas posebno štuje i na garčinskom Grabovcu. Sveta misa je u 17 sati.

FB

FB