SLAVONSKI BROD - Udruga oboljelih od šećerne bolesti "Slatki Brod", Srednja medicinska škola i Gradska knjižnica sinoć (13. studenog) su zajedničkim snagama obilježile Svjetski dan šećerne bolesti. 

Za Zdravka Mirosavljevića koji je svoju dijagnozu dobio davne 1980. godine, ovo okupljanje je bila prilika da svoju priču o borbi i suživotu s dijabetesom, podijeli s drugima. - U srijedu 18. studenog bit će punih 46 godina otkako mi je otkriven šećer.  Prošao sam golgotu, ali mislim da je danas puno teže nego prije. Sve je dostupno, od inzuline do raznih pripravaka. Prije toga nije bilo, ali je bilo lakše jer nije bilo dostupno toliko hrane koja sadrži šećer. Danas i kada piše 'bio', puno je šećera. Velik je to izazov, pogotovo za djecu. Neki dijabetički pripravci više dižu šećer nego obična čokolada ili sladoled. - poručio je Zdravko i tako napravio uvod u jednu od tema o kojima se jučer najviše pričalo. 

Udruga "Slatki Brod" osnovana je u prosincu prošle godine, a danas već broji pedesetak članova.

Svjetski dan šećerne bolesti odlučili su obilježiti upravo predavanjima kako bi oni kojima su potrebne, informacije i dobili. Potvrdila je to i predsjednica Udruge, Dejana Gajić Kovačević, te podsjetila kako se trude svaki mjesec nešto organizirati kako bi doprinijeli prevenciji i edukaciji. 

Da je educiranje itekako potrebno, potvrdila je doktorica Nevenka Meandžija, specijalistica školske medicine koja je dala jasniji uvid u trenutačnu situaciju kada su djeca i adolescenti u pitanju. 

- Danas imamo tri pandemije koje su međusobno povezane. To su pandemija debljine, šećerne bolest i poremećaja mentalnog zdravlja. Jedna drugu nadopunjuju i jedna se drugom hrani i zato je sve veći broj osoba koje su oboljele od šećerne bolesti. Kada govorimo o djeci i mladima, u porastu je i obolijevanje od dijabetesa tipa 1 koji je genetski, ali je značajniji porast dijabetesa tipa 2. U Hrvatskoj svaka deseta osoba ima ovaj oblik dijabetesa. Imamo sve više djece koja sve ranije obolijevaju od dijabetesa. Od 1990. godine pa do 2024. godine učetverostručio se broj djece s pretilošću. Podatci su takvi da je prošle školske godine bilo 12 % djece koja iz predškole dolaze s prekomjernom tjelesnom težinom, a taj broj do 5. razreda već bude na 22 %. - upozorila je doktorica te istaknula kako je sve to posljedica, između ostalog, loše prehrane i potpunog izbacivanja fizičke aktivnosti iz naših života. 

Upravo zato, osim doktorice Meandžije, predavanje su održale i Sandra Bilić te Blanka Tadić. 

Sandra Bilić magistra je nutricionizma pa je i održala predavanje pod nazivom 'Prehrana kao štit'.

- Osim toga što jedemo, moramo voditi računa i o tome kada jedemo. Puno puta se pacijenti, ali i zdrave osobe, dovode se u zabludu, i preskačemo obroke. Tako samo dovodimo tijelo u stanje stresa i onda, primjerice, sjednemo večerati, pojedemo odjednom previše toga i dođe do skoka šećera u krvi. Hrana mora biti raznolika. Zlatno pravilo za dijabetes je pola tanjura povrća koje je naš štit koji mozgu daje signal da je tijelo sito, četvrtina pametnih ugljikohidrata kao što su heljda ili leća koje nam daju energiju i posljednju četvrtinu čine proteini koji usporavaju probavu i koji neće dopustiti da šećer u krvi naglo skoči. Nećemo vagati hranu i brojati kalorije putem aplikacija jer to ne druži vodu dugoročno. - savjetuje Bilić, a o tome kako fizička aktivnost štiti od šećerne bolesti više je rekla Blanka Tadić magistra fizioterapije i nastavnica u Srednjoj medicinskoj školi u Slavonskom Brodu koja je stigla u pratnji učenica koje su posjetiteljima demonstrirale vježbe koje im mogu pomoći. 

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se diljem svijeta 14. studenoga, a ovogodišnja tema je 'Rano djelovanje kod šećerne bolesti'.