Bruno Koić otkrio nam je kako stojimo s volonterskim aktivnostima u Lijepoj Našoj, na čemu još treba raditi u tom segmentu društvenog djelovanja te što se promijenilo od 2015. godine.
'Hrvatska volontira' naziv je kampanje koju organizira
Hrvatski centar za razvoj volonterstva uz podršku regionalnih i lokalnih volonterskih centara, a održat će se od ove srijede 22. do 25.svibnja diljem Hrvatske. S nama je tim povodom razgovarao Osječanin
Bruno Koić magistar medijske kulture i kulturologije zaposlen kao stručni suradnik na projektima društvenog razvoja u udruzi
Dkolektiv (Volonterski centar Osijek). O samoj kampanji
Hrvatska volontira koja se održava i u Osijeku, a i samoj udruzi, volontiranju i koliko je volontiranje zapravo važno za naše društvo saznajte u daljnjem razgovoru.
Prije nego krenemo na sam povodom našeg razgovora reci nam nešto više o samoj udruzi DKolektiv. Čime se organizacija bavi i koji vam je cilj?
Možda smo i dalje određenom broju ljudi u kontekstu volontiranja poznatiji kao Volonterski centar Osijek. Osnovani smo kao udruga 2005. godine, a promijenili smo ime 2020. godine iz jednostavnog razloga što smo proširili naš krug djelatnosti. Ne bavimo se više samo razvojem volonterstva i razvoja civilnog društva. Sada smo se na neki način proširili na pružanje socijalnih usluga i razvoj uključivog društva, primarno otvorenjem društvenog centra u samom centru grada Osijeka pod nazivom "Društveni atelje", gdje pružamo razne društvene aktivnosti građanima, s naglaskom na one s manje mogućnosti i ranjive skupine. Tako da se udruga bavi različitim programima, a jedan od njih je Volonterski centar Osijek, gdje smo resursni regionalni volonterski centar za sve građane, organizacije i obrazovne ustanove koje žele uključiti građane u volontiranje i razvijati volonterske programe.
Koje su to prepreke s kojima se udruga vašeg tipa najčešće susreće tijekom svoga rada?
Pa, najčešće prepreke su, kao i za svaku organizaciju civilnog društva, one financijske prirode, odnosno manjak ponuđenih izvora financiranja, odnosno manjak natječaja. Dakle, mi se u svom radu zapravo oslanjamo na različite izvore financiranja koji nam omogućuju kvalitetnije djelovanje. Ovisno o društveno-političkom stanju i trendovima, nekada tih natječaja ima dovoljno, većinom premalo.
Nažalost, sada smo u situaciji kada ih ima premalo i tada kao organizacija civilnog društva svoje resurse morate koristiti na raznorazne načine kako biste održali sve programe i zadržali povjerenje građana koji dolaze na aktivnosti koje vi kao udruga organizirate, od neformalnih obrazovnih programa do raznoraznih aktivnosti za građane. Morate imati određeni iznos prihoda. Mislim da većina udruga nailazi na poteškoće, čak i one s dugom tradicijom, a pogotovo male i nove udruge. Jednostavno, na tom polju treba raditi, razgovarati i imati javna zagovaranja. Mislim da je to najveći izazov za sve udruge.
Kakva je scena aktivnih udruga koje promiču volonterstvo i građanski aktivizam i kulturu u Osijeku?
U Osijeku možemo reći da postoji raznolik, šarolik splet udruga, organizacija koje rade na različitim područjima. Ne bave se sve nužno uključivanjem građana u volontiranje, ali se bave pružanjem socijalnih usluga za one ranjive, marginalizirane, osobe s bilo kakvim poteškoćama. Tako da je širok raspon udruga u gradu Osijeku. Ako netko ima određenu poteškoću, vjerujem da postoji organizacija, barem jedna, koja se bavi tom problematikom, tom temom. Naravno da uvijek može biti bolje, uvijek se može razvijati na tom planu, civilni sektor u Osijeku može biti bolji, ali trudimo se raditi svi na tom pitanju. Svakako pomaže razgovor, povezivanje i dijeljenje iskustava s organizacijama iz drugih mjesta u Slavoniji, pa dalje u Hrvatskoj.
Na primjer, Osijek i Slavonski Brod - zašto ne bismo surađivali u budućnosti oko takvih stvari?
Upravo tako. Imamo i bogatu, dugogodišnju suradnju i partnerstvo s Informativno-pravnim centrom u Slavonskom Brodu, koji djeluje i kao lokalni volonterski centar. Također smo imali suradnju s Udrugom Brod za ženska ljudska prava, Eko Brezna, Brodskim ekološkim društvom, Loco-moto i drugima. Dakle, imamo dosta tih razmjena, edukacija na kojima zajedno sudjelujemo, umrežavanja i druženja. Kada se dogode manifestacije poput "Hrvatska volontira", budu uključene i organizacije iz Slavonskog Broda. Radio 92FM iz Slavonskog Broda je medij koji već godinama prati naše aktivnosti i uvijek nam se javi kada imamo neku akciju. PlusPortal također. Smatram da je uistinu važno da se putem medija širi riječ vezana za građanski aktivizam. Ne samo za aktivizam, nego općenito za volontiranje i pružanje podrške i pomoći drugima. Smatram da se o tome stvarno premalo govori u javnom prostoru, tako da hvala vam na tome.
Kad smo već na ovoj temi, htio bih te pitati kolika je svijest o volontiranju? Možeš li govoriti o Osijeku, Slavoniji, Hrvatskoj, i povući paralele sa situacijom prije nekoliko godina, kad si možda ti ušao u tu priču, te usporediti s današnjom situacijom?
Teško je biti konkretan, ali da pokušam objasniti zašto. Što se tiče grada Osijeka i istočne Hrvatske općenito, imamo podatke vezane za prošlogodišnju manifestaciju "Hrvatska volontira". Iako ta nacionalna manifestacija nije jedini odraz uključivanja građana jer postoje organizacije koje ne budu dio manifestacije, ali isto imaju brojne akcije i uključuju volontere. Tako da je kompleksno prikupiti sve moguće podatke od svih organizacija civilnog društva. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zahtijeva svake godine da organizacije prilože izvještaj o uključivanju volontera, tako da prema njihovim godišnjim statistikama možete najbolje vidjeti stanje o broju uključenih građana. To možete vidjeti na stranicama Ministarstva za demografiju.
Mislio sam više tvoj osobni dojam kao osoba koja se bavi volonterskim radom od 2018. godine.
Što se tiče senzibiliteta, od 2018. godine, kada sam počeo raditi, pa do sada, kako se događaju krizne situacije u državi, Europi i svijetu, tako se mijenja i svijest građana. Imali smo pandemiju, potrese, razne krizne situacije. Ljudi se po senzibilitetu i solidarnosti uključuju u volontiranje u kriznim situacijama. Tijekom i nakon pandemije, ljudi su se sve više okrenuli online načinu komunikacije, manje prema grupnim aktivnostima na otvorenom, a isto tako ne možemo reći da se volontiranje odviše pojačalo ili znatno smanjilo, nego je promijenilo način djelovanja i oblike. Promijenile su se dimenzije volontiranja, pa je sada situacija nešto drugačija nego što je bila recimo 2015. godine.
U kojem smislu?
U smislu da se građani sada sve više uključuju u različita pružanja online podrške, što je još nedovoljno potkrijepljeno istraživanjima. Postoje brojne digitalne kompetencije koje građani razvijaju kako bi se uključili u volontiranje i doprinos zajednici. Također, sve više građana sudjeluje u jednokratnim aktivnostima, jednodnevnim ili dvodnevnim, dok se dugotrajno volontiranje, nažalost, smanjuje. Organizacije s volonterskim programima također moraju prilagođavati volonterske aktivnosti. Sada moramo raditi na tome da građane, nakon što se uključe u neku volontersku organizaciju, pokušamo tamo i zadržati. To je dobro za njih, to je dobro za organizaciju, to je općenito dobro za socijalnu integraciju. Na kraju krajeva, to je dobro i za korisnike s kojima su volonteri uključeni, jer puno je lakše i bolje kada imate jednu osobu s kojom se družite duži period nego kada se one češće izmjenjuju. Svaki oblik podrške je dobar, ali postoje komponente na kojima uvijek možemo raditi i razvijati ih.
Imate li iskustva u radu s osobama s invaliditetom i kako s njima radite u kontekstu volontiranja? Možeš li nam vaš rad povezati s tim kako se to manifestira za ljude s poteškoćama, raznim invaliditetima, kako se oni snalaze u toj priči i radite li možda neke akcije koje uključuju i njih?
Mi kao organizacija nismo orijentirani na pružanje skrbi, ali su naše aktivnosti prilagođene i za osobe s invaliditetom i drugačijim mogućnostima. Međutim, kao volonterski centar surađujemo s organizacijama koje se time bave. Kada govorimo o osobama s invaliditetom, barem što se tiče Osijeka, postoje organizacije s dugom tradicijom orijentirane na rad s osobama s invaliditetom. Inkluzivno volontiranje je nešto što u našem djelovanju apostrofiramo i na što pokušavamo skrenuti pažnju lokalne zajednice. To znači uključivanje osoba sa smanjenim mogućnostima i osoba s invaliditetom u volontiranje. Cilj je da ne budu samo korisnici kojima se pruža podrška, nego da se također uključuju u društvo i zajednicu, ovisno o mogućnostima. To je ono čemu svi trebamo težiti - inkluzivno volontiranje. Osobe s invaliditetom mogu itekako doprinijeti zajednici i važno je da ih se vrati u zajednicu. Te osobe bi sigurno dale puno više kada bi mogle i smatramo da ta aktivnost treba biti recipročna. Na tim programima rade mnoge organizacije u Osijeku. "Hrvatska volontira" kao manifestacija također progovara o tome. Postoje brojne organizacije diljem Hrvatske koje već godinama uključuju osobe s invaliditetom u volontiranje. Ne mogu vam detaljno govoriti o problemima osoba s invaliditetom jer se time ne bavim izravno, ali što se tiče volonterske komponente, ide na bolje. Svakako je to dobro za socijalnu integraciju i za stvaranje uključivog društva.
Za kraj nam molim te reci nešto više o samoj kampanji Hrvatska volontira koja kreće ovaj tjedan.
Ako se želite aktivnije uključiti u zajednicu i volontiranje, nema bolje prilike nego krajem svibnja kada se odvija nacionalna manifestacija "Hrvatska volontira" od 22. do 25. svibnja, iako će aktivnosti biti nekoliko dana prije i poslije. Posjetite web stranicu volonteka.hr, to je online platforma vezana za volontiranje. Prijavite se, registrirajte se i pogledajte što se sve nudi u vašoj zajednici. Možete lokacijski pregledati aktivnosti koje su ponuđene i uključiti se u volontiranje. Brojne organizacije još uvijek prijavljuju aktivnosti. Poruka svim organizacijama civilnog društva koje imaju volonterski program je da se svakako prijave na nacionalnu manifestaciju. Dobro je za vas, dobro je za nas. Kao i svake godine, imamo poruku za sve organizacije i volontere pod hashtagom #hvalaštostetu i #dobroještostetu. Nadamo se da se vidimo na nekoj od akcija.
