Prema statističkom istraživanju, u kućanstvima na godišnjoj razini svaki stanovnik proizvede po 71 kilogram otpada od hrane.
SLAVONSKI BROD - Količine ostataka iliti nepojedene, a bačene hrane, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, zabrinjavajuće rastu. Uzevši u obzir financijske okolnosti postpandemijskog stanja, propadanje usjeva izazvano klimatskim promjenama te ratna previranja u Ukrajini, nije zgoreg ukazati na statistiku.
- Hrvati svake godine proizvedu ukupno više od 280 tisuća tona otpada od hrane. Nije sva jestiva, ali dio jest. Koliki? To su 363.140 štruca kruha. Po jedna za svakog stanovnika Slavonskog Broda i Splita! - izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Petra Buljan.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane, objavilo je rezultate provedenog istraživanja u Republici Hrvatskoj.
Prema statističkom istraživanju, u kućanstvima na godišnjoj razini svaki stanovnik proizvede po 71 kilogram otpada od hrane. Pomnoži li se ta brojka s 50 tisuća stanovnika grada Slavonskog Broda, popisanih 2021. godine, dobije se vrtoglava količina od 3,5 milijuna tona.
Nadalje, prema istraživanju, od ukupne količine otpada od hrane u Hrvatskoj, 76 posto nastaje u kućanstvima, a 60 posto tog otpada čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično.
Foto:
Spremnik za biootpad /
Valentina Vasko
Za takvu je vrstu otpada od 1. lipnja ove godine Trgovačko društvo Komunalac započelo organizirano prikupljanje i odvoz biootpada na području grada. Riječ je o smeđim spremnicima u koje je dopušteno odlagati kuhinjski otpad, primjerice, ostatci i kore voća te povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i slično ili, pak, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpatci.
Pritom je važno napomenuti kako u smeđe spremnike nije dopušteno odlagati kuhinjski višak kao što su ostatci termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti te ambalaža, bila ona kartonska, staklena ili plastična.
Osim nejestivog dijela prehrambenih proizvoda iliti otpadaka koje je potrebno pravilno reciklirati, preostalih 40 posto, prema istraživanju, čini jestivi dio čije bi se bacanje moglo i trebalo izbjeći ili barem smanjiti.
- Najveću količinu hrane trebali bismo upotrijebiti unutar rokova trajanja koji su propisani regulativom koja definira sigurnost hrane. Zatim dolazi hrana koja je još uvijek ispravna, a zna se da se neće potrošiti i treba je dati potrebitima. Nadalje hranu koristiti za životinjsku hranu, ako je to u skladu sa svim propisima Europske unije (EU). Koristiti hranu kao nekakav održiv energetski izvor dalje za obnovljive izvore energije i onda u stvari tek što je ostalo baciti. - za Dnevnik.hr objasnila je Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Primorsko-goranske županije.
S obzirom na to da je u svijetu općenito cijena pukog preživljavanja sve bliža rekordnoj, više je, nažalost, i onih kojima bi korica bačenog, možda ne svježeg, no i dalje jestivog kruha, bila neprocjenjiva.
