Provođenje preventivnih programa među rizičnim skupinama stanovništva i razvijanje svijesti kod opće populacije o važnosti zdravih životnih navika od neprocjenjivog su interesa za zajednicu, kako u zdravstvenom, tako i u demografskom smislu.
SLAVONSKI BROD - U nedjelju, 7. travnja, obilježavamo Svjetski dan zdravlja pod sloganom „Moje zdravlje, moje pravo” s ciljem zagovaranja i zaštite prava ljudi na pristup kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi, sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, pravilnoj prehrani, kvalitetnom stanovanju i pristojnim uvjetima rada. Tim povodom se i u Hrvatskoj održavaju javnozdravstvene kampanje u svrhu obavljanja preventivnih pregleda i promicanja zdravih životnih navika kako bi se spriječila oboljenja od različitih bolesti i očuvalo zdravlje stanovništva.
Zdravstveno stanje stanovništva u nekoj zemlji najbolje se može prikazati usporedbom podataka službene statistike između različitih zemalja ili regija unutar iste zemlje, primjerice na temelju učestalosti određenih bolesti ili uzroka smrtnosti. Tako je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2021. godini u Hrvatskoj zabilježeno 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez nemelanomskog raka kože C44), pri čemu 13.207 kod muškaraca (53%) i 11.627 kod žena (47%). Među njima, u Brodsko-posavskoj ih je zabilježeno 827 (3,3 %); 472 kod muškaraca (57 %) i 355 kod žena (43 %), dok je u Požeško-slavonskoj županiji bilo njih 404 (1,6 %); 224 kod muškaraca (55 %) i 180 kod žena (45 %). Udjeli dviju slavonskih županija podudaraju se s udjelima u broju stanovnika.
Muškarci u Hrvatskoj u 2021. godini su najčešće obolijevali od raka prostate (18% svih dijagnoza raka u muškaraca); raka dušnika, bronha i pluća (17%) te raka debelog i završnog crijeva (16%), a žene od raka dojke (25%), rak debelog i završnog crijeva (13%) te raka dušnika, bronha i pluća (10%).
Muškarci u Brodsko-posavskoj županije posebno izloženi obolijevanju od raka
Promatrajući učestalost raka po županijama u 2021. godini, podaci HZJZ govore da su najviše dobno-standardizirane stope incidencije raka (koje se koristi za usporedbe zbog različitih struktura stanovništva) kod muškaraca zabilježene u Varaždinskoj (743,5), Međimurskoj (726,6) i Karlovačkoj (726,4), a najniže u Virovitičko-podravskoj (599,2), Sisačko-moslavačkoj (582,9) i Istarskoj županiji (573,1). U Brodsko-posavskoj je ta stopa bila sedma po redu (od 21 županije) (702,9), a u Požeško-slavonskoj županiji 13. (646,8). Važno je istaknuti da je ova stopa kod muškaraca u Brodsko-posavskoj županiji u razdoblju 2011.-2021. neprestano bila više od nacionalne stope, s rekordnom vrijednošću u 2015. za to razdoblje u svim županijama (806,4). Požeško-slavonska je u tom razdoblju većinom imala niže stope od nacionalne, pri čemu jedino 2019. godine veću vrijednost od Brodsko-posavske županije (785,5 naspram 755,6).
Kod žena su dobno-standardizirane stope incidencije raka u 2021. godini bile najviše u Gradu Zagrebu (543,3), Splitsko-dalmatinskoj (516,8) i Istarskoj (503,5), a najniže u Ličko-senjskoj (369,9), Međimurskoj (402,3) i Koprivničko-križevačkoj županiji (417,8). U Brodsko-posavskoj je bila 16. po redu (430,8), a u Požeško-slavonskoj županiji 12. (449,4). U razdoblju 2011.-2021. ove stope kod žena bile su većinom niže od nacionalne stope, no ističe se podatak iz 2015. kada je Požeško-slavonska županija bila vodeća u Hrvatskoj (518,0).
I. Majstorić
Važnost prevencije
Prethodni podaci navode na zaključak da su muškarci svakako u većem riziku od obolijevanja od raka nego žene, posebno u Brodsko-posavskoj županiji, dok je kod žena učestalost obolijevanja u dvije slavonske županije ipak manja u odnosu na druge dijelove Hrvatske. Zato je Svjetski dan zdravlja još jedna prilika za istaknuti činjenicu da su novotvorevine prema podacima HZJZ drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj (s udjelom od 23,25 % u 2021.) nakon bolesti cirkulacijskog sustava (39,14 %).
S obzirom na sve navedeno, provođenje preventivnih programa među rizičnim skupinama stanovništva i razvijanje svijesti kod opće populacije o važnosti zdravih životnih navika od neprocjenjivog su interesa za zajednicu, kako u zdravstvenom, tako i u demografskom smislu. Kako bi se smanjila obolijevanja od svih vrsta raka i ujedno smrtnost od istih, nužno je izbjegavati rizične čimbenike: neaktivnost, pušenje, učestalo ispijanje alkohola, nepravilnu prehranu, izloženost UV zračenju i dr., poručuju članovi platforme Onkologija.hr.
