PORTAL Krenizdravo otkriva neka od pravila ponašanja tijekom grmljavinskih nevremena. Saznajte kako se ponašati i koje je uređaje najbolje isključiti 'iz struje'.

Ljetne oluje dolaze nenadano, a ljeto je doba godine kada se najviše vremena provodi na otvorenom. Vjerojatnost da će vas pogoditi munja višestruko je manja od one da ćete izvući glavni zgoditak na lotu, no zbog mogućih tragičnih posljedica ipak treba biti oprezan.

Kao posljedica globalnog zatopljenja, munje sve češće sijevaju i gromovi paraju nebo. Snaga prirode je enormna. Električni napon jedne munje je između 50 i 500 milijuna volti, a najviša snaga prelazi sto tisuća ampera. Temperatura munje doseže 30.000 stupnjeva Celzijevih što je peterostruko viša temperatura od one na površini sunca, a brzina kojom udaraju je oko 1000 km u sekundi.

Moć uništavanja je četverostruka: strujni napon, vrućina, udarni val i elektromagnetsko djelovanje. Računa se da udari groma u Hrvatskoj ozlijede desetak osoba godišnje, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi.

Kuća, automobil, vlak i avion djeluju kao Faradayev kavez i pružaju prilično sigurnu zaštitu. Ipak, u kući, osobito ako nije zaštićena gromobranom, treba računati na opasnost prolaska napona kroz vodovodne cijevi, električne instalacije, sustav centralnog grijanja i komunikacijske kablove. Kod grmljavinskog nevremena ne treba dodirivati takve instalacije, preporučuje se izvući električne uređaje iz utičnica, odspojiti radijske i televizijske antene, računala također isključiti iz mreže.

Za vrijeme oluje treba izbjegavati tuširanje, kupanje u kadi i telefoniranje uređajima s fiksnim priključkom.

Svakako najveća opasnost vreba kod boravka na otvorenom, osobito ako je to na rubovima šuma, u vodi ili moru te kod kampiranja. Njemačka zaklada za zdravlje djece Stiftung Kindergesundheit preporučuje roditeljima da poduče svoju djecu o opasnostima i zaštiti od grmljavine, a i odraslima bi mogli poslužiti sljedeći savjeti:

- Siđi s bicikla, izađi iz vode/mora i potraži zaštitu u čvrstom objektu. Ako te grmljavinsko nevrijeme uhvati u čamcu, što prije potraži kopno, izađi iz čamca i udalji se barem 30 metara od obale.
- Ako si na otvorenom, nemoj stajati, ali ni leći na pod. Ne koristi kišobran. Najbolji položaj je čučanj, uvučene glave, ruke pritisnuti na prsa, stopala zatvoriti, ne dodirivati koljenima tlo. Ako su se djeca kretala u skupini, svatko treba zasebno čučnuti i ne dodirivati drugu osobu ili životinju.
- Nemoj stajati ispod osamljenog stabla. U šumi je najsigurnija pozicija između dva stabla. Optimalan je razmak od deset metara do najbližeg stabla. Sigurnost pruža i položaj ispod dalekovoda, najbolje u sredini između dva stupa.
- Na brežuljcima, pokraj živice, uz rub šume, kraj rijeka, jezera, i vodenih tokova se nemoj zadržavati!
- Za vrijeme oluje ne dodiruj metalne predmete. U protivnom, moguće je doživjeti udar zbog elektromagnetske indukcije, čak i kad munja udari i nekoliko stotina metara dalje. Izbjegavaj metalne i električne ograde, metalnu užad, mokre konopce za penjanje, željezne ljestve i željezne stube.
- Boravak u šatoru je za vrijeme oluje jednako opasan kao i boravak na otvorenom. Kamper i karavan s metalnom konstrukcijom su Faradayev kavez i stoga sigurni.
- U zatvorenom automobilu s metalnom karoserijom si siguran. Međutim, ne bi trebalo parkirati ispod mostova.