SLAVONSKI BROD - Nebrojeno puta do sada i SBplus je upozoravao na ponašanje mladih tijekom večernjih i noćnih izlazaka kada iza sebe ostave po pločnicima razbacane gomile ambalaže od jela, pića, cigareta, iako su im kante za otpad gotovo na dohvat ruke. No, da nisu uvijek mladi ti koji razbacuju smeće i koje valja prozivati za nered, dokaz je jutrošnja snimka snimljena na Autobusnom kolodvoru u Slavonskom Brodu. Snimio ju je čitatelj SBplus i poslao uz slijedeću poruku:

"Evo tko radi smeće po kolodvoru i oko njega. Nisu za sve krivi mladi. Ovdje vrane vade smeće iz kanti, bacaju ga na pod, kopaju po njemu, otvaraju zavezane vrećice i traže ima li što za njih.". Tako da nije da nas više 'obilježavaju za sreću' dok prolazimo Klasijama, nego su u potrazi za hranom postale i one koje otpadom prljaju Kolodvor, a vrlo vjerojatno i druge dijelove grada. 

Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.

"Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ranije zabilježena činjenica da vrane zajedno s ljudima, dupinima, slonovima, majmunima i hobotnicama spadaju u omanji klub životinja koje imaju svijest o sebi.", objavio je još ranije Index.

Vrane su, kažu stručnjaci, lovci, sakupljači i lešinari, kojima se u prirodi im jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina, dok u gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace. Upravo je smanjenje količine dostupne hrane glavna metoda za smanjenje broja vrana u urbanim sredinama. A ta dostupnost odnosno njeno smanjenje ogleda se u zatvaranju kanti za otpad, i to, poručuju stručnjaci, djelotvornim mehanizmima jer će u suprotnome, inteligentne vrane, vrlo brzo prokljuviti kako opet doći do otpada. Kako gradske kante nemaju poklopce, otpad koji i ptice ostavljaju, morat će, kao i do sada kupiti djelatnici zaduženi za čistoću grada.