Uobičajeno, čovjek je i u ovoj situaciji samom sebi na prvom mjestu. Štiteći sebe i svoje zdravlje, nema vremena misliti ni na što drugo, ne znajući kako bi ga upravo uništavanje okoliša u bliskoj budućnosti također moglo 'stajati glave'.
SLAVONSKI BROD - Nažalost, Slavonski se Brod također našao u neslavnom albumu fotografija gradova kojima će epidemija i kriza stvorena širenjem koronavirusa donijeti dodatne 'negativne bodove'. Naime, društvenim mrežama u posljednje se vrijeme šire prizori maski za lice, gumenih rukavica, plastične ambalaže sredstava za dezinfekciju koje ljudi, nakon upotrebe, nonšalantno odbacuju u prirodu.
I sami smo kroz nekoliko dana naletjeli na takve situacije na brodskim ulicama te smo ih fotografirali, zajedno s ostalim neodgovornim ponašanjem i onečišćenjem okoliša. Posebno su 'tragični' prizori u kojima građani to čine nadomak spremnika za otpad ili takozvanih 'kanti za smeće'.
Iako je poziv 'ostani doma' prethodnih tjedana itekako utjecao na smanjenje onečišćenja zraka, primjerice, ispušnim plinovima iz automobila, a zbog ukidanja ili znatnog minimaliziranja cestovnog, riječnog i željezničkog prometa, priroda je dodatno 'prodisala' - pitanje je koliko će moći preživjeti ranije navedene teško razgradive materijale.
Osim toga, značajne količine otpada nastaju i u različitim ustanovama, posebice zdravstvenim, gdje djelatnici u prisutnosti pacijenata nose čitava jednokratna odijela koja nakon radnog dana bacaju, odnosno, zbrinjavaju kao poseban otpad.
Kako piše portal Politico, koronavirus-kriza opasno prijeti
povratku 'kulture' bacanja čak i onog što je još iskoristivo.
Irski skupljači otpada zamijetili su posljednjih tjedana kako građani bacaju
ogromne količine proizvoda koji uopće nisu bili otvoreni i upotrijebljeni.
Razlog tomu je i ranije gomilanje različitih (ne)prehrambenih artikala kao reakcija na stanje šoka i
straha pod prijetnjom zaraze. Hranu su bacali i restorani koji su bili
zatvoreni tjednima, ali i poljoprivrednici koji je nisu imali kamo plasirati.
Plastične vrećice također su se vratile na 'velika vrata'
jer pojedine trgovine sada u njih umataju svaki proizvod pojedinačno (npr.,
pekarske proizvode ili komade manjeg voća i povrća) kako ga ne bi doticao
veliki broj kupaca.
Zbog svega toga, ne možemo govoriti o pravom olakšanju za prirodu koja je tek nekoliko tjedana bila pošteđena velikih gužvi i ljudskog utjecaja. Za potpuno izlječenje od njega, nažalost, trebali bi joj milijuni godina.
