KRŠĆANI tradicionalno, prvoga dana mjeseca studenoga, svake godine slave blagdan Svih svetih. Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga kada izražavamo poštovanje spram svojih dragih pokojnika. Obilazak zadnjih počivališta u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Toga dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, a uz ovakav izraz poštovanja još pale za njih lampione i svijeće na grobovima, ukrašavaju grobove procvjetalim krizantemama ili plastičnim cvijećem te sudjeluju na svetim misama.

Ovako se ponaša većina komunalnih poduzeća koja upravljaju grobljima i komunalnim otpadom pa tako i Komunalac Slavonski Brod.

U kojoj mjeri smo svjesni koliko otpada proizvedemo tijekom ova dva dana i jesmo li ikada razmislili što se događa s iskorištenim lampionima i uvenulim cvijećem na našim grobljima? Po neslužbenim procjenama, svake godine na našim grobljima nastane, vjerovali ili ne, oko 20 000 tona otpada. Ako znamo kako godišnje proizvedemo oko 400 kilograma komunalnog otpada po stanovniku onda na grobljima od toga ostavimo godišnje oko pet kilograma.

Otpad s groblja je vrlo jednostavnog sastava u odnosu na otpade koje proizvodimo u našim kućanstvima. Najčešće ćemo vidjeti umjetno i prirodno cvijeće, lišće te lampione, vrlo rijetko svijeće. Na bolje uređenim grobljima u Hrvatskoj otpad se prikuplja odvojeno. Organski ostatak od cvijeća se prikuplja u kontejnerima predviđenim za organski otpad. Gotovo uvijek ostane nerazvrstano plastično cvijeće i plastična posuda (vaza) u kojoj se uzgaja krizantema koja je vrlo pogodna za ponovnu upotrebu. Lampioni se skupljaju u kontejnerima predviđenim za lampione. Upravo lampioni stvaraju veliki problem prilikom zbrinjavanja pa ih iz tog razloga većina komunalnih tvrtki koje upravljaju grobljima skupljaju odvojeno. Lampioni su sastavljeni od više komponenata: kućište (izrađeno od plastike), parafin, držač fitilja, poklopac (metalni ili plastični) i baterije.

Prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki lampion bi trebao na sebi imati standardni simbol za identifikaciju, ali to nije tako u praksi. Kućišta lampiona građena su od dvije vrste plastičnih materijala. To su poli (vinil-klorid) (PVC) i polipropilen (PP). Prema jednom istraživanju 67,5 posto mase otpada na grobljima pripada organskom otpadu, 23,2 posto pripada lampionima dok u ostali otpad ide 9,3 posto. Organski otpad u iznosu 67,5 posto vrlo lako recikliramo kompostiranjem. Ostali otpad koji je različitog sastava teško je reciklirati, ali lampioni se mogu u potpunosti reciklirati. Otpadni lampion sa groblja, prema jednoj analizi, sastoji se od 55,50 posto masenog udjela plastike, 27,16 posto parafina, 17,26 posto metalni poklopci te 0,085 posto držač fitilja. Druga analiza daje drugačije rezultate pa je utvrđeno da se otpadni nadgrobni lampioni sastoje od 52,27 posto parafina, 40,47 posto polimera (kućišta), 4,25 posto metala (poklopci) i 2,34 posto baterija. Ovi podaci ovise o kvaliteti samoga lampiona, pa tako u boljima ostaje manje parafina i dulje gore, dok lošiji brzo izgore i u njima ostaje više parafina.

Lampione se relativno jednostavno rastavi na sastavne dijelove. Vrlo lako se ručno odvoji poklopac koji je uglavnom limeni, dok je plastični dio lampiona uglavnom termički deformiran i dodatno kontaminiran ostatkom parafina. Međutim, mljevenjem se postiže homogeniziranje koji u stvari daje izvrsno i energetski moćno gorivo. Moguće je različitim tehnološkim postupcima odvojiti i parafin od plastičnog dijela lampiona.

Pa u čemu je onda problem?