SLAVONSKI BROD - Ako smo odlučili ući u Europsku uniju, mogli bismo je pratiti barem po tome, kad već ne možemo plaćama. Apsolutno to podržavam - prokomentirao je Brođanin Josip Fabijan inicijativu nekoliko hrvatskih ekoloških udruga da se naknada za povratnu ambalažu poveća i proširi na još neke tipove proizvoda.

Njega smo danas zatekli u uobičajenoj „turi“ povrata boca - na njegovu žalost, ali i svih onih koji to prakticiraju - za najnižu naknadu u Europskoj uniji.

- Danas sam vratio 30-ak boca. Obično i dolazim kad ih skupim malo više. Cijena je ostala ista, 0.07 centa, tako da sam danas „uštedio“ dva eura. Do kraja mjeseca doći ću možda još jednom. Nije to dakle neki velik novac, oko pet eura mjesečno ili više ako su blagdani, pa se proizvodi više troše. Uglavnom vratim ono što kupim - objasnio je g. Fabijan svoju računicu.

Da živi, na primjer, u Finskoj, za skupljene bi boce, ovisno o njihovoj veličini i materijalu, dobio najmanje 0.10 eura (75 lipa), a najviše 0.40 eura (3 kune) po komadu. Na kraju mjeseca u džepu bi mu ostalo, ako srednju vrijednost pomnožimo sa 70-ak boca, oko 17 eura (131 kunu). Zapravo, vrlo vjerojatno i više jer je, kako su zorno pokazala istraživanja, iznos naknade koju potrošač pročita na boci ključan motiv za njezin povrat. Što je ona veća, veće su i hrpe plastike prikupljene za reciklažu.

Ako netko misli da su usporedbe s jednom od najrazvijenijih zemalja u svijetu pretjerane, za primjer možemo uzeti i Slovačku. Ondje za povratnu ambalažu dobijete dvostruko više nego u Hrvatskoj, 0.15 eura, tj. malo više od jedne kune. I to je već iznos koji u prosječnom građaninu budi „ekonoma“, ali i „ekologa“.

Najmanje 10 centa za bocu

Međutim, spomenute udruge, članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, za početak bi se zadovoljile i s naknadom od 0.10 eura, koju su zatražile od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

- Zašto ne, svako povećanje bilo bi dobro. Osobno bih bio zadovoljan kada bismo tim naknadama mogli pokriti gubitke od inflacije - kazao je g. Fabijan u polušali jer mu novac u ovoj navici nije presudan faktor.

- Ambalažu vraćam otkad je ta mogućnost uvedena. Zaposlen sam, supruga nije, ali, kao što sam rekao, to su relativno mali iznosi. Važnije mi je da se riješim otpada.

Iz ekološke perspektive, problem je i što trenutna povratna ambalaža čini tek dio plastike koju treba prikupiti i staviti pod nadzor. Da se naknada dobije i za boce nekih drugih proizvoda (npr. kozmetike), ističu u inicijativi, rezultati bi također bili bolji.

- Vraćam boce od sokova i mliječnih proizvoda te limenke od piva. To se jedino i može vratiti, ali mi to ograničenje nije jasno. Plastika je plastika, pa ne vidim razlog zašto povratna ne bi bila i ambalaža šampona, sredstava za čišćenje i sl. Boce koje sad vraćamo, također se, pretpostavljam, moraju prije reciklaže prati i dezinficirati - podržao je naš sugovornik i ovaj zahtjev eko-udruga.  

S obzirom na povišene ekološke standarde s kojima se Hrvatska susreće kao članica europskih integracija, kao i na nepovoljne ekonomske pojave, ova je inicijativa u potpunosti pogođena. Shvaćaju li to i u Minstarstvu, saznat ćemo uskoro. Da bi inicijativa uspjela, ne bi bilo loše kada bi se dalmatinskim i istarskim udrugama, koje su je pokrenule, pridružile i one s kontinenta, ali i drugi subjekti jer ovo nije samo tema iz ekologije.