SLAVONSKI BROD - „Ne izlazim iz vrta ovih dana, ne znam je li teže razbiti koru stvrdnute zemlje oko biljke ili uništiti razne nametnike", žali se gospođa Slavica iz Bukovlja, koja je nekoliko puta morala „podsađivati" rajčice jer im nešto pojede korijen. Jednako o svom pokušaju da uzgoje ekološki vrt, govore i susjede Ruža i Marija. „Ne želim prskati nikakvom kemijom jer onda sve to mogu i kupiti u trgovačkim centrima ili na tržnici. I još sačuvati kičmu. Ovako bez raznih otrova, bit će što i koliko bude. A onda, kada ponudim rajčicu, mrkvu, blitvu, krastavac… svojim unucima, barem znam da je prirodno", naglašava Marija.

No, problema u vrtu posljednjih dana apsolutno ima. Dnevno se deset puta smjenjuju kiša, oblaci, sunce koje je visoko i jako, pa opet kiša, hladno, pa sunce zbog čega su se pojavile razne biljne uši i drugi nametnici, lišće se 'uvrće', a biljke nekako ne napreduju, boluju kao da imaju laganu virozu.

Kako im onda pomoći, potražili smo odgovor kod stručnjaka, onih koji se bave hortikulturom, poput inženjerke Sare B.

Prirodne metode kojima želimo spasiti vrt od nametnika i gljivičnih bolesti sigurno su mukotrpnije i manje učinkovite, no stvar je u vlastitom izboru, želimo li raznim otrovima koje koristi konvencionalna proizvodnja dodatno uništavati prirodu (jer neminovno uz nametnike ubijamo i korisne kukce) ili svojim primjerom barem malo pridonijeti očuvanju ekosustava.

Ako, primjerice, ne samo na povrću nego i ružama, ostalom cvijeću, ugledate lisne uši, (a ima ih više od 3000 vrsta i mogu biti crne, sive, zelene, narančaste, crvene,…), zbog kojih biljka zaostaje u rastu a lišće se počne sušiti, treba im što hitnije pružiti pomoć. Učinkovito sredstvo je "vatreni sprej" protiv lisnih ušiju, čemu nas je naučila najvrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić, za jednog gostovanja u Slavonskom Brodu, a lako ga je napraviti tako što u blenderu „umutimo" čili papričice i češnjak te pomiješamo s vodom i prskamo nametnike. Učinkovito je i „mlijeko od koprive". Nakon što nekoliko dana naime koprivu natopimo u posudu s vodom, za zalijevanje biljke razblažimo ju u omjeru 1:10, i polijemo svakih 3 do 5 dana. Sličan je i pripravak od pelina, a spravlja se tako da 30 grama suhog pelina prelijemo s 10 litara vode i ostavimo preko noći, i potom biljku prskamo razrijeđeno s vodom u omjeru 1:10. Korisno je i rasipanje pepela od drveta pa i cigareta oko biljaka.

No, možemo ih zaštititi i sadnjom drugih biljaka. Pa tako, primjerice, biljne uši više vole kamilicu, lobodu, dragoljub pa će ih prije napasti, ali postoje i biljke koje odbijaju lisne uši poput koprive, nevena, lavande,

Uzgajanjem cvijeća, kao što su različak, vlasac, bosiljak, cinija, kopar, stolisnik i suncokret, privući ćemo korisne kukce poput bogomoljke, bubamara ( prirodni predator lisnih uši), ose zemljarice, paukova, stjenica koji uništavaju štetnike.

Umjesto odlaska u poljoprivrednu apoteku, suvremena istraživanja nas uče kako postoje rješenja koja nam omogućuju da zbog nezvanih gostiju u vrtovima, poput zlatica, lisnih ušiju, gusjenica, raznih bolesti - pepelnice, plamenjače - ne moramo koristiti pesticide, nego prirodne pripravke čime osvještavamo važnost zdravog uzgoja.

Vrlo lako sami možemo napraviti sprej protiv pepelnice, koristeći sodu bikarbonu razrijeđenu u vodi s par kapi sredstva za pranje posuđa (po mogućnosti ekološkog), a na isti način djeluje i mješavina domaćeg mlijeka i vode u omjeru 1:10.

Kišno vrijeme iznimno je pogodno i za razvoj plamenjače, tipične ljetne bolesti koja može potpuno uništiti sav trud ne samo u vrtu (krumpir, rajčicu i patlidžan,…) nego i u vinogradima. Prvi znakovi vidljivi su na donjim listovima kao da su se osušili i požutjeli. Hitno je potrebna intervencija jer će se u suprotnom bolest brzo proširiti i uništiti cijelu biljku. Učinkovito sredstvo je, prema sugestiji mlade inženjerke, također soda bikarbona. U litru vode potrebno je pomiješati žlicu sode, par kapi jestivog ulja i par kapi tekućeg deterdženta i prskati biljku sa svih strana svakih sedam dana.

Jednostavan je i učinkovit pripravak od domaćeg mlijeka koje ima antibiotička svojstva. Pomiješano u omjeru 1:10 mlijeka i vode potrebno je prskati sa svih strana listova (osobito s donje strane), također jedanput na tjedan.

Puno je, posebice u ekološkom vrtu, raznih štetočina, poput gusjenica koje se slade lisnatim povrćem, mrkvine muhe koja napada korijenje, krumpirove zlatice, puževa koji također prave veliku štetu na biljkama pa će razni uzgajivači posegnuti za raznim zaštitnim sredstvima, no oni koji razmišljaju o tome da se hrane zdravije, a sami su se upustili u barem minimalni uzgoj, primijenit će ekološku zaštitu premda je ona manje učinkovita.