SLAVONSKI BROD - Vlažna staništa pomažu nam u borbi s klimatskim promjenama, a poplavna područja uz rijeku Savu, među kojima je i Gajna, dokaz su da prirodne, očuvane rijeke i njihova redovna plavljenja nisu nužno štetni. Istaknuli su to predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prirode Brodsko-posavske županije "Natura Slavonica” i Brodskog ekološkog društva (BED) na sjednici Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna, održanoj u povodu Međunarodnog dana vlažnih staništa, piše lokalni.hr.

– Ekstremni događaji poput poplava i naglih zatopljenja među najočitijim su učincima klimatskih promjena. Vlažna staništa djeluju tako što kao spužve skupljaju i zadržavaju višak kišnice i smanjuju poplave, a u sušnim periodima zadržavaju vodu te time sprečavaju pojavu suše. Jedno od pet vrsta vlažnih staništa koje nam pomažu nositi se s ekstremnim promjenama su poplavne ravnice koje su značajne za naša područja – kaže Iris Beneš, programska koordinatorica BED-a. Na zaštićeni prisavski pašnjak Gajnu lokalni su stanovnici stoljećima dovodili svoju stoku. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća na ispašu je dnevno samo iz Oprisavaca išlo više od pet stotina goveda, a danas ih je ondje pet puta manje. Značaj Gajne ogleda se i u tzv. reintroduciranju starih i autohtonih hrvatskih pasmina na tom području, prije svih podolskog goveda, crne slavonske svinje, posavskog konja i ovce cigaje.

Tu gdje su ljudi naviknuti živjeti uz ritam prirode uz sve teškoće koje to donosi nalaze se retencije – mjesta koja upravo ovih dana primaju višak vode u poplavama i tako smanjuju rizike i štete do kojih može doći nizvodno, posebice u gradovima. – Svojim aktivnostima i projektima kao što je "Vlažna staništa za život”, koji financira zaklada Euronatur, želimo ukazati na iznimnu biološku i društvenu važnost vlažnih staništa poput Gajne, pridonijeti revitalizaciji te podržati održive prakse za njihovo očuvanje – ističe Beneš.