HRVATSKI europarlamentarac Fred Matić prekjučer je, govoreći o slanju pomoći stradalim područjima od potresa, naglasio kako ni jednu lipu ne bi poslao preko Hrvatskog Crvenog križa (HCK), piše Index čiji članak prenosimo u cijelosti.

Od poplave HDZ-a do Rimac

"Taj novac najvjerojatnije neće završiti gdje treba", rekao je Matić, pojasnivši da će ljudima pomoći izravno. Mišljenje da pomoć ne treba ići HCK-u jer ona neće stići kamo treba posebno je rašireno na društvenim mrežama. HCK već je godinama na lošem glasu, a afere se nižu jedna za drugom.

Prije šest godina HCK je bio žestoko kritiziran zbog kolapsa distribucije pomoći stanovnicima poplavljenih područja istočne Slavonije. Poznato je i da je HCK već godinama utvrda HDZ-a te sudjeluje u akcijama te stranke. Upravo je pod šatorom HCK krenuo politički prosvjed ispred Ministarstva branitelja.

Društva Crvenog križa imaju prilično kaotično poslovanje, što je najbolje dokazao Državni ured za reviziju koji je tijekom 2017. i 2018. češljao financije Hrvatskog Crvenog križa i 30 lokalnih društava, od kojih je čak 23 dobilo uvjetno, a tri nepovoljno mišljenje. Tu je i činjenica da je godinama potpredsjednica HCK bila Josipa Rimac, a bila bi vjerojatno i danas da nije uhićena u aferi Vjetroelektrane. Sve to dovelo je do nepovjerenja u ovu instituciju. No, krenimo redom.

Sjećate se poplava u Slavoniji?

Prije šest godina HCK je trpio žestoke kritike zbog pomoći stradalima u katastrofalnim poplavama. Prvih dana katastrofe u Gunji HCK je tvrdio da su im skladišta prazna jer hrana koju nabavljaju dolazi prvenstveno iz državnih Robnih rezervi, a ostatak se kupuje od prikupljenih sredstava pomoći. Tada su za sve optužili tadašnju vladu Zorana Milanovića. Iz vlade im nisu ostali dužni te su ih žestoko kritizirali za događaje u Gunji gdje su ljudi ostajali gladni unatoč velikom priljevu novca od donacija građana. Jedan od žešćih kritičara bio je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je javno opomenuo HCK da nije isplatio novac koji su građani dali za stradale.

"Politički direktor Crvenog križa neka se ukrca u svoj fini auto, ode na teren i neka da popis koji ima jer je to popis Crvenog križa i neka dijeli pomoć", govorio je Ostojić. Vrhunac je bio kada je mjesecima nakon što se voda povukla načelnik Općine Gunja optužio HCK istaknuvši da nisu od njih dobili ni kune, kao i da više ne šalju hranu.

Crveni križ tada se branio da su napravili sve što su mogli, no da su im neodgovorne izjave i neki medijski istupi blokirali rad i uništili puno volonterskog truda.

Politička ispostava HDZ-a

"Ljudi će prestati uplaćivati pomoć, ne samo Crvenom križu nego i u drugim humanitarnim akcijama. Od ove situacije nitko neće profitirati, a dodatno će se naštetiti stanovnicima poplavljenih područja", govorili su tada iz HCK. No pomoć su na kraju ipak isplatili, a ova velika afera pokušala se gurnuti pod tepih.

U sljedećim godinama o HCK-u se pisalo kao političkoj ispostavi HDZ-a, a tom temom bavio se i Index. Tada, a i danas, predsjednik HCK je dr. Josip Jelić, koji tu organizaciju vodi od 2009. godine. Njegov sin, Dragan Jelić, državni tajnik u  Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, bio je kandidat HDZ-a za gradonačelnika Slavonskog Broda. Potpredsjednici Crvenog križa članovi su HDZ-a, Franjo Gregurić i Josipa Rimac, a Rimac je smijenjena s te pozicije tek nakon uhićenja u aferi Vjetroelektrane.

Sudjelovali u kampanjama i donirali šator za politički prosvjed ispred Ministarstva branitelja

Robert Markt postao je izvršni predsjednik Crvenog križa 1. siječnja 2014. godine i danas je na istoj poziciji. Prije Crvenog križa bio je savjetnik u Ministarstvu gospodarstva, Veleposlanstvu RH u Beogradu i Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i glavni inspektor Državnog inspektorata te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. U HDZ se Markt učlanio 2011. godine. Ranije je bio član HSLS-a koji je napustio kada je izašao iz HDZ-ove vladajuće koalicije 2010. godine. HDZ-ova članska iskaznica bila mu je ulaznica za ured državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Đure Popijača.

Nikoga tako nije previše začudilo da je upravo HCK dao udrugama iz Domovinskog rata šator koji će mjesecima stajati ispred Ministarstva branitelja koje je tada vodio Fred Matić. Obrazloženje HCK zašto daju političkim prosvjednicima šator bilo je fascinantno.

"Ne ulazeći u motive prosvjeda, HCK je prema načelima humanosti i nepristranosti kojima se vodi posudio šator jer su u prosvjed uključene i osobe ugroženog zdravlja te invalidi, a mi kao humanitarna organizacija imamo obvezu i dužnost štititi zdravlje svih ljudi, neovisno o njihovoj nacionalnoj, političkoj ili vjerskoj pripadnosti", stajalo je u tadašnjem odgovoru Crvenog križa na upit Indexa.

Revizija ih razotkrila

Prošlih godina pisali smo i o tome kako "nepristrani" Crveni križ sudjeluje u HDZ-ovoj kampanji, i to baš u Kninu, gdje je stolovala Josipa Rimac.

A onda je došla revizija o kojoj smo detaljno pisali. Naime, revizija je pokazala da se novcem Crvenog križa prilično kaotično barata. Tako su od promatranih 30 lokalnih društava njih čak 23 dobila uvjetno, a tri nepovoljno mišljenje. To znači da su utvrđene manje ili veće nepravilnosti - od podizanja novca iz blagajne ili s bankovnog računa bez odgovarajuće dokumentacije do nepropisnih korištenja službenih automobila, pa sve do pozajmica privatnim firmama. Samo pet revidiranih društava imalo je bezuvjetno (pozitivno) mišljenje.

Tada je postalo jasno da, ako je Crveni križ humanitarna organizacija koja se bavi raznim oblicima pomoći ugroženima u različitim situacijama - od pomoći u prirodnim katastrofama do skrbi o socijalno ugroženima, dobar dio njihovih rashoda odlazi na hladni pogon, najviše na plaće zaposlenika.

Donacije za plaće

Crveni križ i lokalna društva obuhvaćena revizijom u 2017. godini na plaće su potrošili 54 milijuna kuna, dok su rashodi za donacije bili 66 milijuna kuna. To znači da je iznos koji je Crveni križ donirao bio tek 20-ak posto veći od iznosa njihovih plaća. Tu su i materijalni troškovi od 51 milijun kuna, u kojima je također dio troškova poput naknada zaposlenicima za prijevoz, službena putovanja, telefon i slično, piše Index.