Pojava „gospojinskih kiša", odnosno prvih snažnijih kiša poslije Velike Gospe, označava i kraj 'pravoga ljeta' jer nakon njih rijetko su zabilježeni vrlo topli dani, ali bilo je razdobljâ suhog, toplog i stabilnog vremena kakvo nas, sudeći po srednjoročnim prognozama, očekuje početkom vikenda, s protezanjem na idući tjedan. Pojava vjetra i jutarnje magle je učestalija, a o 'toplim noćima' se uopće ne može govoriti.

Glavna meteorološka postaja Slavonski Brod, u mreži meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda, uvijek je zauzimala vrlo važno mjesto pa je, baš stoga, u rangu 'glavnih' to jest onih koje imaju od dva do pet profesionalnih meteoroloških motritelja i obavljaju motrenja ili registraciju svih meteoroloških elemenata tijekom 24 sata, prema propisima Svjetske meteorološke organizacije i Državnog hidrometeorološkog zavoda. Nažalost, ni na jednoj internet stranici koja opservira vremenske promjene i podatke o vremenu, danas nije moguće pronaći podatak o količini oborine u Slavonskom Brodu u 24 protekla ili u posljednjih šest sati. Najbliža postaja, ona u Novoj Gradišci, zabilježila je preko 30 litara kiše na četvorni metar u posljednjih šest sati.

Pojmovnik

Munja je naglo, vidljivo, električno pražnjenje zbog stvorenog električnog potencijala između oblaka i zemlje, između samih oblaka, unutar oblaka ili između oblaka i okolnog zraka. U posljednjih pola sata nad Hrvatskom je bilo ukupno 1820 takvih senzacija.

Grmljavina je zvuk koji se stvara zbog ubrzanog širenja plina u kanalu električnog pražnjenja prilikom pojave munje. Preko tri četvrtine energije oslobođene prilikom električnog pražnjenja munje odlazi na zagrijavanje plina u kanalu pražnjenja i oko njega. Temperatura može dostići preko 10 tisuća °C u mikrosekundi, što uzrokuje silovit udarni val.

Grmljenje je zvuk grmljavine u obliku tutnjave, 'kotrljanja', koji se stvara zbog toga što uho prima zvuk električnog pražnjenja koje nije trenutno već traje neko vrijeme. To „Ilija svoja kola gura…" , sukladno pučkom kazivanju, piše Milan Begović u „Eri s onog svijeta".

Pljusak je vrsta oborine iz konvektivne naoblake koja se karakterizira iznenadnim početkom, završetkom i naglom promjenom intenziteta. Može biti pljusak kiše, snijega, ili leda. Kapljice na lokvicama ili stalnim vodenim površinama prave karakteristične mjehuriće zato što, zbog siline prodiranja kroz vodenu površinu, pod nju stlače i dio zračnog stupa ispod sebe koji, onda, jer je lakši od vode, izlazi u obliku mjehurića. Pojavu prati i druga – koncentrični krugovi oko mjesta udara kaplje pljuska kiše.

Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0.5 mm. Određivanje intenziteta kiše se temelji na količini oborine. 'Vrlo slaba', ili kako se još kaže, kiša 'u tragovima' je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. 'Slaba' znači da je količina oborine do 2.54 litre na četvorni metar po satu. 'Umjerena' kiša je kada je količina oborina između 2.54 i 7.62 litre na četvorni metar po satu. 'Jaka' kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7.62 litre na četvorni metar po satu.

Kad su vodene kapljice manjeg promjera od 0.5 milimetara i kada polako padaju na zemlju, tu vrstu kiše nazivamo rosulja. Ona nastaje u oblacima tipa stratus (razvučen, nizak oblak) i uz nju česta je pojava smanjene vidljivost i magle.

Rijetka je istovremene kombinacija pljuska, kiše i rosulje, ali kiša i pljusak kiše mogu, i često, idu zajedno, ili slijede jedno za drugim.