SLAVONSKI BROD - Vijest o tomu kako se svijet okrenuo obnovljivim izvorima energije, a Francuzi grade čitave plutajuće farme vjetrenjača pomoću kojih će koristiti snagu vjetra na otvorenom moru, nagnala nas je da provjerimo kakvo je stanje s obnovljivim izvorima energije u Brodsko-posavskoj županiji. Jedno su vrijeme solarne ploče na krovovima bile iznimno popularne, ali su, isto tako, slovile kao investicija koja se 'isplaćuje' godinama te je, stoga, za 'naše' ljude preskupa.

Kako Izvješće o korištenju obnovljivih izvora energije na području Brodsko-posavske županije za prošlu godinu još nije objavljeno, 'okrenuli' smo se onom iz 2017. Prema njemu, na području Županije posebno se ističe energetski potencijal biomase, a na godišnjoj razini, začuđujuće, nema posebno istaknutih vjetrova koji bi se mogli značajnije iskoristiti za proizvodnju električne energije.

- U godišnjoj ruži vjetrova na području Slavonskog Broda prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera i to zapad-jugozapad i istok-sjeveroistok. Najveću učestalost tijekom godine imaju vjetrovi jačine jednog do tri bofora.  -stoji u Izvješću.

Ipak, vjetar bi mogao biti iskoristiv u dijelovima Županije poput brdskih vrhova Psunja i velikim čistinama.

S druge, pak, strane, sustavi koje čine sunčevi kolektori površine četiri kvadratna metra i spremnici vode volumena tristo litara, s obzirom na godišnju količinu sunca u gradovima i mjestima Županije, kao i potrošnju vode, mogu zadovoljiti do 75 posto energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u četveročlanim kućanstvima.

No, kao što je ranije spomenuto, najveći potencijal Županije leži u 'izvlačenju' energije iz biomase. Naime, poljoprivredne površine zauzimaju više od 120 tisuća hektara Brodsko-posavske županije odnosno 58 posto čitave njezine površine, do je šumom je prekriveno područje znatno ispod hrvatskog prosjeka - tek 30 posto.

Poljoprivredna biomasa može se koristiti za proizvodnju bioplina, briketa, peleta te biogoriva. Biomasu, pojednostavljeno, čine ostatci nakon žetve i povrtlarstva, stajsko gnojivo, grane i drvni ostatci - dakle, ono čega u Slavoniji ima sasvim dovoljno. No, koliko zapravo koristimo te prirodne potencijale?

- Na Brodsko-posavsku županiju, prema izvješćima HROTE-a od ukupnog broja povlaštenih proizvođača (elektrana) za srpanj ove godine, otpada 116 postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije s 8,92 MW instalirane snage. Brodsko-posavska županija treća je u Republici Hrvatskoj po broju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Radi se, uglavnom, o malim sunčanim elektranama, male instalirane snage. - stoji u Izvješću.

Županija je tijekom prijašnjih godina nastojala i građanima pomoći da postanu korisnici obnovljivih izvora energije pa je tako 2013. godine ugrađeno 40 solarnih sustava i 17 sustava na biomasu, 2014. su ti brojevi bili 27 odnosno 22. Osim toga, 2013. sufinancirana je ugradnja ukupno 106 sustava, a godinu kasnije poticanje obnovljivih izvora energije za kućanstva provodili su u općinama Gornji Bogićevci i Stara Gradiška gdje su ugrađena ukupno 34 sustava.

Čak 549 projekata, s više od 32 milijuna kuna, sufinancirano je u 2015. godini za energetsku obnovu obiteljskih kuća, što je također doprinijelo boljem očuvanju energije. Zaključujemo kako smo daleko od Francuza, ali ipak dosta visoko kada su u pitanju ostale hrvatske Županije, no svakako bismo se i sami još više trebali okretati snazi prirode koja nam energiju daje potpuno besplatno.

Francuzi žele postaviti jednu plutajuću farmu na Atlantik, a tri na Sredozemno more. Svaka bi „farma" imala tri do četiri turbine koje bi imale ukupni kapacitet 24 megavata. Farme bi međusobno bile povezane podvodnim kabelima kojima bi i struju slale na kopno. Svaka će farma imati drugačiju kombinaciju turbine, plutajuće podloge i kabela kako bi se mogle testirati različite tehnologije i proučiti njihova izdržljivost te dugotrajnost. Najuspješnija kombinacija potom bi se mogla koristiti u široj primjeni. Plutajuće farme bit će usidrene 30-ak kilometara od obale, a očekivan početak testiranja je sljedeća godina. Ovu dvjesto milijuna eura vrijednu investiciju pozdravila je i Europska unija istaknuvši kako takvi projekti doprinose ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva.