SLAVONSKI BROD - Brođani koji žive uz rijeku Savu ili uz nju redovito šeću, gotovo svakodnevno mogu uživati u prekrasnim zalascima sunca. Ponekad su ljubičasti, žuti, plavi, a posljednjih su dana crvene boje. Portal Geek.hr koji se bavi uglavnom znanošću na zabavniji način, pojašnjava i zašto.

Naime, boje zalaska sunca posljedica su udaljenosti koju sunčeva svjetlost mora prijeći kroz zemljinu atmosferu. Što je sunce niže, njegova svjetlost mora prolaziti kroz veći dio zemljine atmosfere. Upravo kada sunce zalazi, prolazi kroz najveći dio atmosfere jer je sve niže.

Sunčeva svjetlost predstavlja mješavinu svjetlosti svih boja. Mi obično tu mješavinu svjetlosti vidimo kao bijelu. No, naša atmosfera sadrži mnoge čestice prašine, vodene pare i nečistoća. Kada sunčeva svjetlost prolazi kroz atmosferu, spomenute čestice apsorbiraju (upijaju) neke valne duljine (odnosno određene boje) iz sunčeve svjetlosti, a neke odbijaju od sebe i rasipaju ih dalje u prostoru. Također, neke valne duljine slobodno prolaze nepromijenjene.

Pri kraćem putu prolaska svjetlosti kroz atmosferu, vrlo se malo svjetlosti stigne raspršiti (a to su obično kratkovalne plava, ljubičasta i zelena boja), dok veliki dio direktno stiže do površine zemlje.

No, kada sunce padne bliže horizontu i spusti se sumrak, sunčeve zrake prelaze duži put kroz atmosferu do očiju promatrača pa se skoro sva plava svjetlost izgubi u atmosferi između sunca i promatrača. Time u atmosferi ostaje veći dio dugovalne crvene i žute boje koja se rasipa u prostor pa nam je stoga i zalazak sunca crvenih nijansi.

Rasipanjem svjetlosti objašnjava se i to što nam tijekom dana nebo izgleda plavo. Ljubičasta i plava svjetlost imaju kratke valne duljine i naša ih atmosfera rasipa deset puta više nego crvene svjetlosne valove. To znači da crvene zrake idu pravo kroz atmosferu, dok se plavi valovi rasipaju o čestice u zraka, vode i prašine, tako da kad pogledamo u nebo, vidimo tu plavu, rasutu svjetlost.

Kako rekosmo, zalazak sunca nije uvijek crven, a ovisno o koncentraciji zrnaca prašine te godišnjem dobu (temperaturi i vlažnosti zraka), može biti i ljubičast, žućkast ili zelenkast. Crvenilo večernjeg neba ukazuje na suho i toplije vrijeme, dok izostanak crvenila ukazuje na to da do nailaska toplog i suhog zraka treba čekati barem do sljedećeg zalaska. Dakle, molekule i male čestice u zraku, mijenjaju smjer svjetlosnih zraka, uzrokujući njihovo raspršenje, što rezultira 'obojanim' nebom. Ovisno o tomu kakve su čestice, mijenja se i boja zalaska koju ljudsko oko percipira.

Razumjeli ili ne ovo znanstveno pojašnjenje lijepog slavonskobrodskog zalaska iznad rijeke Save i iza mosta, u njemu možemo jednako uživati, a u galeriji je fotografija moguće pogledati nekoliko zalazaka sunca u Brodu na Savi, snimljenih tijekom različitih predvečerja.