Pacijentima psihijatrijskog odjela novogradiške Opće bolnice, uz psihoterapiju i farmakoterapiju, dostupna je i socijalna terapija. Pomoću nje, korisnici imaju mogućnost posjetiti ustanove poput muzeja, prošetati gradom, otići u kino, a pokazala se učinkovitom jer ih potiče na uključenost u zajednici i imaju uvid da se ne bore sami - imaju podršku i šire javnosti.
NOVA GRADIŠKA - Već treću godinu zaredom Odjel psihijatrije Opće bolnice Nova Gradiška funkcionira po principu psihoterapijske dnevne bolnice. U programu dnevne bolnice sudjeluju pacijenti koji imaju kapacitet za podnošenje ovakvog tipa liječenja. Uz psihoterapiju, farmakoterapiju, omogućena im je i radna te socijalna terapija (posjet ustanovama, šetnja gradom, odlasci u kino i dr.).
U liječenju psihijatrijskih bolesti važnu ulogu ima podrška okoline. Osnaživanje pacijenata za otkrivanjem nečeg novog, upoznavanje s novim sadržajima i stjecanje novih iskustava glavna je misao vodilja medicinskog osoblja u radu s korisnicima dnevne bolnice. Vodeći se tim vrijednostima dnevna bolnica psihijatrijskog odjela redovito radi na njihovom aktivnom uključivanju u zajednicu s ciljem osobnog osnaživanja i smanjivanja stigme prema psihijatrijskim bolesnicima.
Primjer jedne takve suradnje je i ona s Gradskim muzejom Nova Gradiška. Inicijativa za suradnju došla je od profesorice Ljiljane Lukačević, specijalistice kliničke psihologije.
O suradnji psihijatrijske dnevne bolnice i Gradskog muzeja Nova Gradiška razgovarali smo s prvostupnicom sestrinstva Marijom Kolaković, koja nas je upoznala s programom dnevne bolnice odjela psihijatrije i rezultatima rada s pacijentima. Ravnatelj Gradskog muzeja Nova Gradiška Miroslav Pišonić analizirao je iskustva pacijenata u njihovom neposrednom kontaktu s postavima Muzeja.
Od klasičnog (stacionarnog) prema holističkom (cjelovitom) pristupu oporavku
Marija Kolaković u dnevnoj bolnici radi od 2022. godine kada je uveden nov način rada odjela psihijatrije vezano za cjelovit pristup procesu oporavka pacijenata. Umjesto stacionarnog odjela sada imaju Dnevnu bolnicu.
- Postoje različiti tipovi psihijatrijskih dnevnih bolnica. U Općoj bolnici Nova Gradiška odlučili smo se za psihijatrijsko-socioterapijski tip. U našu Dnevnu bolnicu dolaze pacijenti koji su prošli obvezni indikacijski pregled na kojem je procijenjeno imaju li kognitivno emotivni kapacitet za podnošenje ovakvog tipa liječenja. To su pacijenti koji su možda prošli klasični ambulantni dio liječenja ili su možda liječeni stacionarno u obližnjim akutnim i/ili kroničnim psihijatrijskim odjelima (u Specijalnoj bolnici 'Sv. Rafael' na Strmcu, Općoj bolnici Slavonski Brod, Općoj županijskoj bolnici Požega, Neuropsihijatrijskoj bolnici 'Dr. Ivan Barbot' u Popovači). Pacijenti fizički borave određeni dio dana (od 7 do 15 sati) u prostorima Dnevne bolnice i sudjeluju u precizno definiranom programu aktivnosti. - istaknula je Kolaković.
Umjetnost dolazi iz čovjeka i namijenjena je čovjeku
Suradnja s Gradskim muzejom pokazala se kao izvrsna prilika za pružanje novog iskustva, ali i za umanjivanje stigmatizacije.
- Prilikom posjeta Muzeju naši pacijenti su aktivni, uvijek postavljaju pitanja. Izložbe izvuku iz čovjeka nešto što pacijenti i ne znaju da imaju u sebi, pa u nekim situacijama i iznenade sami sebe. Mislili su da to nije za njih. Nakon izložbe razmjenjujemo dojmove. Komentiraju da im je drago što su išli. Jedna gospođa je dobila poticaj da napravi nešto za sebe, za svoj gušt. Nema nelagodnih reakcija, prvenstveno jer naši korisnici dolaze s voljom i onda su otvoreni, daju si priliku. Otvoreni su jer ne znaju što ih čeka, kakav će doživljaj imati nakon izložbe. - istaknula je Kolaković.
Kroz analizu iskustva pacijenata u njihovom neposrednom kontaktu s postavima Muzeja Pišonić ističe da je pristup pacijentima u predstavljanju muzejske građe uobičajen te da u svakom radu zbog njegove otvorenosti ima slojeva koji se mogu prilagoditi i onom čovjeku koji ne posjećuje često izložbe, kao što je slučaj s grupom korisnika dnevne bolnice. Izazov je, kao i uvijek, u predstavljanju izložbi suvremene umjetnosti.
- Kod struke je inače živ taj stereotip da umjetnost nije za svakoga. Vodim se onom da umjetnost dolazi iz čovjeka i ona je namijenjena čovjeku. Uz pomoć osnovnih likovnih elemenata razvijamo priču o samom djelu te naši posjetitelji to iskustvo povezuju s vlastitim. - naglasio je Pišonić.
Ističe kako su im etnološke izložbe bile bliske. Radove su povezali sa svojim životom, osobito onim radovima koji su odraz tradicije, tradicijskog načina življenja. Neki su zaljubljenici u povijest pa ih interesiraju kakvi spisi te se sjete da kod kuće imaju nešto i onda se javljaju interpretacije.
- Vidio sam izraze lica, povratne informacije ljudi, njihove interpretacije, njihove impulse o viđenom. Izrazili su želju doći ponovno u Muzej, na koje god izložbe. - istaknuo je Pišonić.
Kulturnim sadržajima do destigmatizacije i aktivnog uključivanja u zajednicu
Kvalitetno proveden dan, osobno zadovoljstvo, osjećaj ispunjenosti zbog novog sadržaja, kao i interes za nove sadržaje, sve su to vrijedni benefiti koji su rezultat ustrajanja u provedbi ovakvog programa. Grupe pacijenata dnevne bolnice većinom nisu iz grada, stoga im posjet Muzeju i njegovim postavima predstavlja zaista važnu novu rutinu.
- Prvi korak je uvijek izazovan, pružanje prilike sebi za oporavak. Uvođenje nečeg novog u svoju rutinu izaziva unutarnji otpor. Samostigmatizacija je često prisutna kod pacijenata, pogotovo ako je riječ o ponovljenim tretmanima. Posljedica toga je zatvaranje u sebe, izolacija. Što više vrijeme odmiče i što duže traje dnevna bolnica vidim da program po kojem radimo na njih utječe pozitivno. Kad vide čime se sve bavimo i kako radimo s njima, otpor je manji pa i prema izlascima. Primjećujem da je stigma sve manje prisutna i od strane okoline, ali i prema samima sebi. - naglasila je Kolaković.
Nastavlja dalje kako je uvijek prisutna namjera da pacijenti u toj svojoj bolesti ne izgube kontakt sa stvarnošću. Na primjeru programa pokazuju im iskustveno kako biti uključen u zajednicu.
- Težimo da budu aktivni u svojoj zajednici, da se aktiviraju. Da se ne zatvore u svoja četiri zida, da znaju da se ne bore sami, da znaju da, uz medicinske djelatnike, imaju podršku i šire javnosti, otvorena vrata svih ustanova. Stvarno hvala svima na tome. Vidimo da to koristi našim korisnicima i to nam je najveća nagrada. - poručila je Kolaković za kraj našeg razgovora.
