SLAVONSKI BROD - Život u vremenu u kojem je gotovo sve digitalizirano, od satova pa do pećnica i strojeva za pranje rublja, svakako je, onima malo ljenijima olakšalo brigu oko mnogih stvari, pa i prelasku na, u ovom slučaju ljetno, računanje vremena.

Naime, noćas u dva sata kazaljke analognih satova trebamo pomjeriti na tri sata. 'Pametni' uređaji će to napraviti sami za sebe. Trebao je ovo biti posljednji puta da to činimo, no kako je pandemija koronavirusa uzrokovala probleme u raznim područjima, tako je i sa ovim. Konačna odluka nije donesena jer su se na razini Europske unije aktivno bavili krizom u kojoj je valjalo spašavati ljudske živote. I to je svakako puno bitnije od donošenja odluke da ove godine zadnji puta pomjeramo kazaljke unaprijed ili unatrag.

Pomjeranje kazaljki u Hrvatskoj je na snazi od 1983. godine od kada je u našoj zemlji, kao tadašnjoj sastavnici bivše države, uvedeno ljetno i zimsko računanje vremena, a što je nastavljeno i nakon proglašenja samostalnosti. Uz Hrvatsku ovakvo računanje vremena prakticira još oko 70 zemalja. Do 2021. sve članice Europske unije trebale su odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. I dok su primjerice susjedi Slovenci skloniji zadržavanju zimskog vremena, Hrvatska se izjasnila kako je sklonija zadržavanju ljetnog računanja vremena, koje je sat ispred sunčanog te više pogoduje turizmu što je i bila prevaga kod odabira. No, konačne odluke još nisu, a s obzirom na stanje s epidemijom koronavirusa ne zna se ni kada će, biti donesene.

Ono što je sigurno da će promjena vremena utjecati na zdravlja. Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci, od konca ožujka do konca listopada.

Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje kazaljki satova s 2 na 3 sata vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, smanjiti radnu učinkovitost, ali i izazvati rast broja automobilskih nesreća.

Inače, s krajem ožujka (31.03.) prestaje važiti obvezno paljenje kratkih svjetlala na automobilima tijekom vožnje danju, osim u slučaju jako ružnog vremena i smanjene vidljivosti. Ova promjena ne odnosi se na vozače motocikala i mopeda, koji svjetla moraju imati upaljena tijekom cijele godine.

Ono na što bi svi još trebali obratiti pozornost odnosi se i dalje na naše zdravlje. Naime, prelazak na ljetno računanje vremena najava je ljepših i sunčanijih dana, koji će nas 'mamiti' van. S obzirom na pandemiju koronavirusa i ponovni rast broja zaraženih važno je pridržavati se svih epidemioloških mjera, od nošenja maski i držanja distanci do ne zadržavanja u veliki skupinama, kako bismo mogućnost zaraze sveli na najmanju moguću mjeru.