SLAVONSKI BROD - Satiričko kazalište mladih poznato je utočište kazališnih amatera Slavonskog Broda, koje se u prethodnih pet godina najviše istaknulo u javnosti kao nositelj Festivala amaterskih kazališta (popularnog FAK-a), izgrađujući ispočetka, na novim temeljima i novim premisama, tradiciju kazališnog izričaja koja je, u sada već nekim davnim desetljećima, bila dio slavonskobrodske kulturne prepoznatljivosti.

Već u samom nazivu sadržana je odrednica koja pokazuje da su se kao udruga opredijelili za aktivan rad s mladima, čineći to kroz kazališno-umjetnički izričaj na "daskama koje život znače". Dakako, ne sami, već pod budnim okom dvojice starijih i iskusnijih voditelja i mentora, predsjednika SKM-a Tomislava Golla i umjetničkog ravnatelja Silvija Stilinovića.

"Mladi, njihov odgoj, stjecanje socijalnih i kulturnih navika, od samog su nastanka kazališta bili najvažnije zadaće našeg rada. SKM stoga predstavlja udrugu od posebnog značaja i interesa za grad i županiju, posebice kad se govori o potrebi pozitivnih socijalnih i kulturnih sadržaja, koje treba sustavno nuditi mladeži kao budućnosti ovoga grada i hrvatskog društva."

Oživljavanje kazališnog amaterizma

"Mladi, njihov odgoj, stjecanje socijalnih i kulturnih navika, od samog su nastanka kazališta bili najvažnije zadaće našeg rada. SKM stoga predstavlja udrugu od posebnog značaja i interesa za grad i županiju, posebice kad se govori o potrebi pozitivnih socijalnih i kulturnih sadržaja, koje treba sustavno nuditi mladeži kao budućnosti ovoga grada i hrvatskog društva. Projekt, koji smo pokrenuli i provodimo, trebao bi oživjeti kazališni amaterizam u gradu i županiji, ali i djelovati odgojno na nekoliko generacija mladih ljudi. Rad se odvija tijekom cijele školske godine, a sastoji se od umjetničko-pedagoške edukacije, pripreme nastupa i izvođenja predstava za javnost", istaknuo je Tomislav Goll.

Trenutno imaju više od 40 članova, među kojima su većina mladi u dobi od 17 do 19 godina.

"Velikim postignućem smatramo što smo se uspjeli povezati s drugim kazalištima u gotovo svim krajevima Hrvatske, ali i u regiji, te smo i na taj način izašli iz okvira anonimnosti." Vrhunac tog povezivanja je Festival amaterskih kazališta, koji se u Brodu do sada održao pet puta, natjecateljskog je karaktera i pruža priliku za pokazivanje dostignuća amaterskih kazališnih družina iz regije (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija).

Njegovanje regionalne suradnje

SKM je jedan od osnivača Sabora amaterskih kazališta Slavonije i Baranje, udruge osnovane 2009. godine s ciljem razvoja dramske kulture u svim dijelovima Slavonije i Baranje te prikazivanja te kulture diljem regije i inozemstva. Zahvaljujući SKM-u, 2011. godine Slavonski Brod prvi je put bio domaćin Smotre dramskih amatera Slavonije i Baranje, koja se uklopila u program 4. FAK-a. S obzirom da je FAK natjecateljskog karaktera, vodstvo festivala uvijek se trudi u ocjenjivački sud pozvati istaknute kazališne umjetnike, pri čemu izuzetnu potporu uživaju u kazališnom pedagogu i redatelju Robertu Raponji, predsjedniku ocjenjivačkog suda prethodne dvije godine, ali, što je još važnije, stručnjaku koji je uvijek spreman pomoći, pružiti savjet i unaprijediti, kako sam festival, tako i općenito rad Satiričkog kazališta mladih.

No, da se vratimo mladima, s kojima je čitava priča otpočela. Nabrajati uspjehe i nagrade, koje su kao amaterska družina postigli, ne bi imalo smisla, ukoliko ne bismo naglasili da je to zasluga upravo mladih. Onih između 17 i 19 godina, koji čine ansambl živim. Jer predsjednik i umjetnički ravnatelj, koliko god da su medijski eksponiraniji, bili bi, kao "čelnici" udruge amatera, posve izgubljeni i nesvrhoviti da si kao temeljne ciljeve nisu zadali "cjelovit odgoj i razvoj osobnosti članova, razvijanje njihovih umjetničkih sklonosti, razvijanje kulture javnog nastupanja i komuniciranja te otkrivanje i potporu darovite mladeži".

Tih četrdesetak tinejdžera, što nikako nije mali broj, pronašli su način na koji će korisno utrošiti vrijeme i energiju, otkriti nešto novo o sebi i svojim sposobnostima. Neki od njih već su pošli putem da amatersku ljubav pretvore u profesionalni poziv. Neki će to možda tek učiniti, neki neće, no sigurno neće požaliti što su tri večeri tjedno pročešljavali tekstove istaknutih svjetskih dramatičara, poput Williama Shakespearea i Federica Garcije Lorce čije premijere pripremaju na ovu kazališnu sezonu, što su se družili uz umjetnost i kroz umjetnost te rezultate svog rada pokazivali na predstavama u matičnom gradu i festivalima u Hrvatskoj i regiji.

U Centru mladih ansambl SKM-a priređivao bi dvije predstave tjedno, četiri godišnje premijere i više repriznih predstava, gostovanja vanjskih ansambala s kojima su uspostavili suradnju, prijeko potrebne svakodnevne probe i projekcije izvedbi kazališnih predstava raznih hrvatskih kazališta, u svrhu podučavanja.

Bolji uvjeti rada u Centru mladih

Logičan korak Satiričkog kazališta mladih bio je uključiti se u Građansku inicijativu za mlade Slavonskog Broda i nastojati dati do znanja vladajućim gradskim strukturama i javnosti da je Centar mladih neophodan sadržaj koji grad mora imati. Također je već poznato da SKM intenzivno radi na tome da postanu ishodište profesionalnog ansambla u Slavonskom Brodu. Iako je SKM beskrajno zahvalan Kazališno-koncertnoj dvorani Ivana Brlić-Mažuranić na ustupljenom prostoru amfiteatra u kojemu održavaju probe i pozornici velike dvorane na kojoj priređuju svoje izvedbe, Goll ističe da su potpuno svjesni da SKM ne može redovito puniti kapacitet velike dvorane. Bez obzira bude li riječ o amaterskim ili profesionalnim izvedbama.

Tu bi uskočio Centar mladih sa svojom dvoranom od tristotinjak mjesta, koja bi Satiričkom kazalištu mladih bila idealna za sve projekte koje namjeravaju provoditi. A to, kako tvrde, podrazumijeva zasigurno dvije predstave tjedno u Centru mladih, četiri godišnje premijere i više repriznih predstava, ali i gostovanja vanjskih ansambala s kojima su uspostavili suradnju prvenstveno putem FAK-a. Da ne kažemo da bi gotovo svakodnevno mogli održavati probe na pozornici Centra mladih, što bi bilo daleko korisnije za kvalitetu uvježbavanja, koja je ograničena trenutnim prostorom amfiteatra. K tomu bi organizirali i projekcije izvedbi kazališnih predstava raznih hrvatskih kazališta, također u svrhu podučavanja.

Kazališni amaterizam je nešto na čemu SKM i dalje namjerava intenzivno raditi, pri čemu bi u Centru mladih pronašli svoje radno utočište, a to je nešto što bi svakako trebalo poticati. Profesionalizacija dijela ansambla je njihova žarka želja, iako bi se moglo raspravljati je li to zasada potrebno. U svakom slučaju, rezultati njihovog rada s mladima jasno su vidljivi.

Dokument

KAZALISNA SEZONA 2012-2013 (2).doc