SLAVONSKI BROD/RUŠČICA - Obitelj Milec iz Ruščice više od dva desetljeća s puno ljubavi brine o životinjama u jedinom Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja i ZOO vrtu, čiji se fond stalno obnavlja, piše Glas Slavonije.
Za hranu i liječenje više od 400 jedinki u Centru godišnje je potrebno stotinjak tisuća kuna.
U novim nastambama odnedavna drže dvadesetak pridošlica koje su udomili iz "raspuštenog” splitskog zoološkog vrta. Tu su divlje svinje, noj, stado grivastih ovaca tzv. skakača, dikobrazi, jeleni lopatari, "mali dio Splita” kako se šali vlasnik Mirko Milec, zbog čije je ljubavi prema životinjama i pokrenut Centar u privatnom ZOO vrtu. A dobro zbrinute i hranjene životinje za skrb uzvraćaju domaćinu sjajnom dlakom, razdraganošću i ljubavlju koja će uskoro, ususret Valentinovu, rezultirati pravim "baby boomom”. Tri košute očekuju mlade, kao i četiri grivaste ovce, bit će puno malih somalijskih pa minijaturnih kamerunskih koza, janjića... Australski emui iščekuju liježenje jaja i mlade ptiće. Mužjak je jako oprezan i uznemireno kruži uokolo kako bi zaštitio ženku.
- Takav je prema svima osim prema nama kada ih hranimo, a možda se i promijeni kada uskoro ženka snese jaja na kojima on leži - kaže Mirko, koji više i ne broji nove pernate stanovnike.
Prošle je godine pura izlegla 18 malih, koje su, veli, kao odrasle poklanjali, a kao i prošle godine očekuju puno patkica karolinki i mandarinki... U Centru je trenutačno i 20-ak roda, koje su zbog loše prošle godine ostale neuhranjene pa nisu odletjele s ostalima, a ima ih sa svih strana - iz Našica, Miholjca, Kutjeva, Novske...
Za hranu i liječenje više od 400 jedinki u Centru, godišnje je potrebno stotinjak tisuća kuna - veli vlasnik navodeći godišnju potrošnju od oko dvije tisuće bala sijena, vagon kukurza i toliko zobi, 50-ak metara žita, 30 suncokreta... Premda većinu troškova pokriva Ministarstvo zaštite prirode i okoliša, županija..., Milecovi su iznimno zahvalni stalnim donatorima poput pekare Ivice Grabovca, koji im svakodnevno šalje suhi kruh, kifle i kolače. Kockice prosušenih kifli kao čips najradije grickaju koze, konji i klokani, kolače obožavaju majmuni, a ne odolijeva im ni medvjed Ben, koji će ipak radije uzeti komad mesa – čestu donaciju tvrtke Vindon. Rode i labudovi najviše se obraduju ribicama, redovitoj donaciji Vlade Gačića i ostalih ribara.
Uz cjelodnevnu brigu o životinjskim prijateljima Barica i Mirko Milec godinama nisu koristili pravi godišnji odmor. Nakon završenog studija sada im ponovo svesrdno pomažu sin Josip i kćer Martina. A svi zaborave na veliku obvezu i umor kada pomiluju neku od životinja, poput najmanjih svinja na svijetu - američke minesote, ili vijetnamske minijaturne svinje, koje uživaju u maženju.
Uz brojne životinjske vrste, među kojima su i živopisne ptice, gmazovi, živahni majmuni, ljame..., najviše pozornosti i ljubavi Mirko Milec posvećuje lipicanskim pastusima, s kojima je na brojnim natjecanjima u vožnji jednoprega i dvoprega osvojio pedesetak pehara.
Kad se posvađaju zec i jelen
U Centru se, osim zbrinjavanja zakonom zaštićenih životinja, pruža
utočište i onima koje to nisu. Bijeli jelen lopatar rijedak je ukras.
Zajedno živi s košutama i zecom kojeg je dovezla jedna Brođanka jer joj
je uporno kopao cvijeće. A Cica, kako su ga nazvali, glavni je šef male
ekipe. - Kada se posvađa s jelenom Ikom, skoči mu između rogova. Inače su dobro društvo, zec legne na njega i spava - ispričao je Mirko.
Orlove uče loviti piliće
Premda je svrha Centra zbrinuti i izliječiti životinje pa ih vratiti u
prirodu, neke dođu u lošem stanju pa uginu. Nedavno su deset dana
liječili orla kojeg je udarila lokomotiva, no nije bilo pomoći. Dva su
upješno oporavljena i oni će, kao i rode, na proljeće biti pušteni u
prirodu, gdje će završiti i tridesetak mladih sova koje su ljudi
donijeli kad su ispale iz gnijezda. "Mi ih moramo naučiti loviti
jednodnevne žive piliće jer ako ih samo tako pustimo u prirodu, osuđene
su na smrt”, dodaje Milec.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -