SLAVONSKI BROD - Avangardni i postmodernistički umjetnici i teoretičari iz 20. stoljeća zanimali su se, u skladu su sa svojim „izokrenutim“ pogledom na čovjeka i ljudsko društvo, za ono što se dotad smatralo rubnim, nevažnim, zabranjenim ili iz kojeg god razloga nedostojnim čovjekova razmišljanja i vremena. Tako su u bujajućim gradovima, simbolima suvremene civilizacije, svoju pažnju, umjesto na njihov modneni raskoš, koji su smatrali malograđanskom kulisom, usmjerili na - otpad i smeće.

Vjerovali su da se neki skriveni, a jednako važan karakter grada i njegovih žitelja ogleda i u tim, svim našim osjetilima odbojnim nakupinama, „ostatcima civilizacije“.  

- To su uglavnom štapići za uši i vlažne maramice. Ne biste vjerovali koliko toga završi u otpadnim vodama. Ljudi ih i dalje u odbacuju u odvod, ne znamo zašto. Ako već ne razmišljaju o okolišu, mogli bi barem na to da ne začepe svoje cijevi - kazala je Korana Ambrozić, tehnologinja na slavonskobrodskom Uređaju za pročišćivanje otpadnih voda, dok smo stajali pred kontejnerom prepunim spomenutih plastičnih predmeta. Njima je ovdje „prepriječen“ put kako ne bi završili u Savi.

- Uklanja ih tzv. gruba rešetka, s razmacima od 12 milimetara - navela je prvu etapu u dugom, složenom i skupom procesu koji se na ovom impresivnom postrojenju danonoćno provodi, kako  se Brođanima omiljena rijeka i jedan od simbola grada ne bi jako zagađivao. Nije, podsjetimo se, uvijek bilo tako.

- Sustav vodoopskrbe i odvodnje s ovim uređajem postoji od 2014. godine, pokrivajući područje Slavonskog Broda i naselja u općinama, Klakar, Gornja Vrba, Bukovlje i Podcrkavlje. Prije toga postojala je samo gruba rešetka, koja otpadne vode, nakupljajući samo glomazne komade otpada, nije mogla pročistiti ni približno kao uređaj, te je u Savu otjecala praktički zagađena voda - objasnila je tehnologinja, provevši nas u nastavku kroz ostale etape, odnoso dijelove pogona, koji su neprestano „brujili“.

- Nakon grube slijedi fina rešetka, s razmacima od šest milimetara, koja iz vode uklanja sitnije komade otpada, npr . dlake. Procesom pjeskolova i mastolova voda se potom čisti od pijeska, šljunka i raznih masnih tvari, kao što su boje, lakovi i ulje. Time je završeno mehaničko pročišćavanje, a započeto biološko. Ono se provodi u četirima reaktorima, gdje se pomoću kisika i tzv. aktivnog mulja uklanjaju organske i anorganske tvari - objasnila je „profesorica“, koja je danas „predavanje“ o ovom važnom gradskom sustavu i temi održala i učenicima trećeg razreda Osnovne škole „Bogoslav Šulek“.

- Sada puno drugačije gledam na onečišćenje vode zato što sam vidio kako izgleda postupak da se ona očisti - kazao je učenik Josip Zirdum. Povod njihovu, a i našem dolasku bio je Svjetski dan voda.

- Na nastavi mnogo pričamo o okolišu i njegovu očuvanju. Htjeli smo vidjeti i ovaj način koji se to postiže, što nam je dosad bila nepoznanica. Cijeli je proces vrlo zanimljiv, a dosta smo i naučili - kazala je učiteljica Đurđica Vuksanović.

Da ne ispadne kako su za „brda“ smeća u otpadnim vodama odgovorni samo Brođani koji u svoje odvode ubacuju štapiće za uši ili talog od kave, istaknimo da velike količine zagađene vode dolaze od obližnje mesne industrije. Ipak, čak i u „najgore“ dana, kad vodu treba očistiti pore ostalog i od životinjske krvi, Slavonski Brod i njegovi građani bolje čuvaju okoliš od, recimo, Zagrepčana.

- Naš uređaj pročišćava do trećeg stupnja, što znači da on iz otpadnih voda, osim KPK, BPK 5 i suspendiranih tvari, uklanja još i dušik i fosfor. Zagreb ima uređaj drugog stupnja, pa ondje fosfor i dušik otječu u Savu. Naravno, bilo bi idealno kada bi svi gradovi na Savi imali najjače uređaje, ali stvari i tu idu nabolje - objasnila je tehnologinja.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Slavonskom Brodu „bori“ se, međutim, s jednim problemom.

- Kanalizacija je u gradu uglavnom mješovita, tj. prikuplja i vodu iz kućanstava i od oborina. Oborinska na sustav stavlja veliki pritisak jer od ukupne količine vode koja nam pristiže ona čini nešto više od polovine. Ranije su se kanalizacijski sustavi gradili na taj način, a zapravo bi trebalo tako da se otpadna i oborinska voda razdvoje. U Slavonskom Brodu radi i na tome, no to je složen i dug proces - kazao je voditelj Sektora odvodnje, Goran Vuksanović, istaknuvši još i važnost projekta „Brod 2“.

- Njime ćemo proširiti svoj djelokrug na zapad do Brodskog Stupnika i na istok do Donjih Andrijevaca. Trenutno imamo 20-ak crpnih stanica, a s ovim projektom bilo bi ih 64. Također, kanalizacijska mreža proširila bi se za 100-tinjak kilometara, što bi riješilo problem s tim sustavom u Brodskom Vinogorju, Podvinju i varoškom brdu.