U ožujku prošle godine, stotine vrana nastanile su se u krošnjama visokog drveća u središnjem parku Klasije u Slavonskom Brodu. Sada, više od godinu dana kasnije, situacija je drukčija.
SLAVONSKI BROD - Prije nešto više od godinu, Slavonski Brod bio je svjedokom nesvakidašnjeg prirodnog fenomena. Stotine vrana nastanile su se u krošnjama visokog drveća u središnjem gradskom parku Klasije, stvarajući prizor koji je privukao veliku pažnju građana i lokalnih medija. Crne ptice kružile su nad parkom, prizivajući atmosferu koja je mnoge podsjećala na scene iz poznatih filmova Alfreda Hitchcocka.
Vrane su prošle godine bile stalni stanovnici parka, što je potaknulo različite teorije o razlozima njihovog dolaska. Neki su vjerovali da su vrane privučene urbanim okolišem zbog dostupnosti hrane, dok su drugi smatrali kako su klimatske promjene utjecale na njihove migracijske obrasce. Bez obzira na razlog, prizor stotina vrana u parku Klasije postao je svakodnevni dio života u Slavonskom Brodu.
Međutim, dolaskom proljeća ove godine, park Klasije ostao je bez dijela svojih neobičnih stanovnika - što pokazuje kako su poduzimane mjere (uklanjanje gnijezda i orezivanje krošnji) urodile kakvim-takvim plodom. Mada je i danas prema zvuku jasno da i dalje dominiraju tim područjem kada su u pitanju ptice, zamjetno ih je manje.
Stručnjaci za ptice vjeruju da vrane sele zbog klimatskih promjena, potrage za novim izvorima hrane, ali i kada se osjete ugrožene.
Iako vrane u najvećem gradskom parku Klasije više nisu prekomjerno prisutne, njihova pojava ostavila je trajni utisak na grad. I to ne samo negativan na koji su se Brođani ranijih godina žalili (nered, buka, napadi,...). Podsjetila nas je na značaj ovih ptica u ekosustavu i njihove brojne korisne uloge. Vrane se često hrane otpadom, uključujući ostatke hrane i druge organske materijale koje ljudi ostavljaju, čime smanjuju količinu otpada na ulicama i sprječavaju širenje štetnika. Hraneći se insektima, malim sisavcima i drugim štetnicima, vrane doprinose biološkoj kontroli populacije tih organizama. Kao strvinari, pomažu u razgradnji lešina životinja, ubrzavajući prirodni proces reciklaže hranjivih tvari i smanjujući rizik od širenja bolesti. Dok se hrane voćem i drugim biljkama, često prenose i ispuštaju sjemenke na različite lokacije, pomažući u širenju vegetacije i očuvanju ekosustava. Mogu služiti kao indikatori ekološkog stanja određenog područja, jer njihova prisutnost i ponašanje pružaju vrijedne informacije o stanju okoliša i potencijalnim ekološkim problemima.
