Slavonskobrodski planinari smatraju kako bi se Grad Slavonski Brod odnosno Trgovačko društvo Komunalac trebalo uključiti u inicijativu koja promiče svibanj bez košnje u korist prirode.
SLAVONSKI BROD - U skladu s ciljevima EU Biodiversity Strategy 2030., sve više europskih gradova smanjuje intenzitet košnje zelenih površina kako bi potaknuli bioraznolikost i zaštitili oprašivače.
Ž.G.
Riječ je o praksi poznatoj kao No Mow May (iliti 'svibanj bez košnje'), koja je nastala u Ujedinjenom Kraljevstvu, a danas se širi kroz europske urbane politike i prakse.
Inicijativa je pokrenuta u Velikoj Britaniji od strane organizacije Plantlife kao odgovor na zabrinjavajući pad broja oprašivača. Ideja je bila jednostavna: dopustiti da travnjaci u proljetnim mjesecima procvjetaju i tako osiguraju hranu pčelama i drugim kukcima u razdoblju kada su im resursi najpotrebniji.
Pokazalo se kako takav pristup može imati brz i vidljiv učinak, osobito u urbanim sredinama, gdje su prirodna staništa ograničena.
Kako to izgleda u praksi u Europi?
U mnogim europskim gradovima koncept se već provodi u različitim oblicima. Grad Berlin primjenjuje model rjeđe košnje na dijelu javnih površina, s ciljem povećanja broja biljnih i životinjskih vrsta u urbanim zonama.
Pariz je u sklopu strategije ozelenjavanja uveo tzv. urbane livade i smanjio intenzitet košnje u parkovima i uz prometnice, dok Amsterdam godinama provodi selektivno održavanje travnjaka kako bi potaknuo prirodni razvoj vegetacije i prisutnost oprašivača.
A što je s regijom?
U susjednoj Sloveniji ovaj je pristup već znatno razvijen. Grad Ljubljana provodi koncept urbanih livada, gdje se dio zelenih površina kosi rjeđe ili se ostavlja da prirodno procvjeta. Takav model dio je šire strategije upravljanja zelenilom i povećanja bioraznolikosti u gradu.
Ž.G.
U Hrvatskoj se slični pristupi tek postupno uvode. Primjerice, u Zagrebu se na pojedinim lokacijama primjenjuje rjeđa košnja ili se ostavljaju dijelovi travnjaka da prirodno razviju vegetaciju, dok se u Osijeku povremeno eksperimentira s prirodnijim načinima održavanja zelenih površina. Ipak, praksa još nije sustavno implementirana.
Zašto se ova praksa uvodi?
Razlozi su kombinacija ekologije, klime i ekonomije:
zaštita oprašivača – rane cvjetnice poput maslačka, djeteline i tratinčice ključne su za pčele nakon zime
povećanje bioraznolikosti – raznolika vegetacija stvara mikro-staništa u gradovima
prilagodba klimatskim promjenama – viša trava pomaže zadržavanju vlage i smanjuje pregrijavanje tla
niži troškovi održavanja – manje košnje znači manju potrošnju goriva, manje buke i niže emisije
Ž.G.
Što kažu stručnjaci?
- Ostavljanje dijela travnjaka nepokošenim u proljetnim mjesecima jedna je od najjednostavnijih mjera koja brzo daje vidljive rezultate u urbanim ekosustavima. Takve površine postaju važna mikro-staništa za oprašivače. - ističe prof. dr. sc. Ivan Vuković, stručnjak za urbanu ekologiju.
Ž.G.
Ravnoteža, a ne zapuštanje
Važno je naglasiti kako cilj nije potpuno ukidanje košnje. Javne površine poput dječjih igrališta, prometnih zona i parkovnih staza i dalje se redovito održavaju, dok se drugi dijelovi zelenih površina prepuštaju prirodnijem razvoju.
Promjena perspektive
Ono što je krenulo kao lokalna inicijativa u Britaniji danas postaje dio šire europske prakse. Sve češće, visoka trava u svibnju ne znači nebrigu, nego planski pristup upravljanju zelenim površinama.
U vremenu pada broja oprašivača, i male promjene u održavanju urbanog zelenila mogu imati stvaran i dugoročan učinak.
Ž.G.
Zaključak
Grad Slavonski Brod, s obzirom na svoje velike i raznolike zelene površine, ima potencijal postupno uvoditi ovakav pristup – primjerice kroz pilot-zone rjeđe košnje ili dijelove koji bi se u proljetnim mjesecima ostavljali da prirodno procvjetaju. Takav model ne zahtijeva nagle promjene, već promišljeno i fazno prilagođavanje koje može donijeti konkretne koristi za okoliš i kvalitetu života u gradu.
Ž.G.
Pritom je važno naglasiti da ovaj pristup ne isključuje redovito održavanje ključnih javnih površina, niti dovodi u pitanje rad komunalnih poduzeća. Naprotiv, riječ je o nadogradnji postojećeg sustava održavanja – usmjerenoj prema održivijem i dugoročno učinkovitijem upravljanju urbanim zelenilom.
